Pročitajte britansku rezoluciju o Srebrenici

Vijeće sigurnosti UN danas će razmatrati šesti prijedlog rezolucije o Srebrenici koji je podnijela Velika Britanija.

Ruski Sputnik objavio je tekst nacrta rezolucije, kojeg su prenijele Nezavisne novine.

Vijeće sigurnosti

Ponovo potvrđujući Povelju UN, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, i Konvenciju o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida (Konvencija),

Podsjećajući da države snose primarnu odgovornost zaštitu civilnog stanovništva i da su dužne da poštuju i osiguraju ljudska prava svih pojedinaca na njihovoj teritoriji i u skladu sa svojom nadležnošću, shodno relevantnim pravilima međunarodnog prava, i ponovo potvrđujući primarnu odgovornost svake pojedinačne države da zaštiti svoje stanovništvo od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja, i zločina protiv čovječnosti,

Podsjećajući na primarnu odgovornost Vijeća sigurnosti za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti i izražavajući svoju oslučnost da sprečava genocid,

Podsjećajući na sve presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ustanovljenog rezolucijom 808 (1993) i sljedećim rezolucijama u cilju procesuiranja osoba odgovornih za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine, i dalje Podsjećajući na presudu njegovog Žalbenog veća od 19. travnja 2004. (Tužitelj protiv Krstića), u kojoj stoji da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid, kao i presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. u kojoj se zaključuje da su djela počinjena u Srebrenici bila čin genocida,

Konstatirajući da se ove godine obilježava dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno preko 8.000 života, tisuće ljudi raseljeno, a obitelji i zajednice razorene;

Imajući u vidu da su Srebrenica i okolina proglašeni za sigurno područje u skladu s rezolucijama SB 819 (1993) i 836 (1993); priznajući stalnu potrebu Vijeća sigurnosti i država članica da dalje jačaju zaštitu civila u oružanim sukobima; i ističući da Ujedinjene nacije, uključujući i Vijeće sigurnosti, trebali obratiti pažnju na indikacije ranog upozorenja na potencijalni genocid i osiguraju brzu i efikasnu akciju radi sprječavanja ili okončanja genocida, u skladu s Poveljom UN,

Priznajući da je na svim stranama tijekom sukoba u Bosni i Hercegovini bilo nevinih žrtava, uključujući Srebrenicu i njezinu okolinu,

Naglašavajući da važnu ulogu u prevenciji genocida imaju specijalni savjetnici glavnog tajnika za prevenciju genocida i odgovornost za zaštitu (specijalni savjetnici), u čije funkcije ulazi da djeluju kao mehanizam za rano upozoravanje na sprječavanju potencijalnih situacija koje bi mogle imati za rezultat genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i etničko čišćenje, kao i visokog tajnika UN za ljudska prava, i priznajući ulogu koju, kao doprinos ranoj svijesti o potencijalnom genocidu, igraju redovni brifinzi o kršenjima ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i poticanju na mržnju,

Pozdravljajući novu Okvirnu analizu koju je načinio Ured specijalnih savjetnika, kao jedno od sredstava za procjenu rizika genocida u bilo kojoj situaciji, i potičući države članice i regionalne i podregionalne organizacije da koriste relevantne okvire kao smjernicu u svom radu na prevenciji,

Dalje podsjećajući na odgovornost svih država članica za poštovanje njihovih obveza da okončaju nekažnjivost i istraže i krivično gone odgovorne za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druga ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ističući da je borba protiv nekažnjivosti za veoma ozbiljne zločine od međunarodnog značaja, počinjene nad civilima, pojačana zahvaljujući radu Međunarodnog kaznenog suda na kaznenom gonjenju tih zločina u skladu s principom komplementarnosti nacionalne kaznene jurisdikcije onako kako je utvrđeno Rimskim statutom, ad hoc mješovitim tribunalima i specijaliziranim odjelima u nacionalnim sudovima,

Konstatirajući da kazneno gonjenje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju i u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine ostaje ključno za proces nacionalnog pomirenja i obnovu i očuvanje mira u Bosni i Hercegovini, i dalje pozdravljajući snažnu regionalnu suradnju među nacionalnim tužiteljstvima kao instrument za učvršćenje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,

Konstatirajući da se procjenjuje da je u sukobu u Bosni i Hercegovini, uključujući Srebrenicu, bilo na tisuće slučajeva seksualnog nasilja sa žrtvama na svim stranama;

Konstatirajući dalje da silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti ili čin koji je sastavni dio genocida; i podsjećajući da su silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja u oružanim sukobima ratni zločini i da predstavljaju teška kršenja Ženevskih konvencija i Dodatnog protokola uz njega,

1.Najoštrije osuđuje genocid i sva kršenja i zloupotrebe ljudskih prava i sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava;

2.Najoštrije osuđuje zločin genocida u Srebrenici onako kako je utvrđeno presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde i sve druge dokazane ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tokom sukoba u Bosni i Hercegovini;

3.Slaže se da je prihvaćanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida preduvjeti za pomirenje, poziva političke lidere na svim stranama da priznaju i prihvate činjenicu dokazanih zločina kao što su utvrdili sudovi, i u tom kontekstu osuđuje poricanje ovog genocida kao ometanje napora ka pomirenju, a priznaje također da je kontinuirano poricanje duboko bolno za žrtve;

4.Izražava suosjećanje i solidarnost sa žrtvama na svim stranama sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući one u Srebrenici, i s njihovim obiteljima, i poziva odgovorne vlasti u Bosni i Hercegovini da osiguraju pravdu za žrtve i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući one koji su preživjeli seksualno nasilje;

5.Ponovo potvrđuje podršku Mirovnom sporazumu dogovorenom u Daytonu a potpisanom u Parizu 14. prosinca 1995, kao i Sporazumu o stvaranju Federacije Bosne i Hercegovine koji je potpisan u Daytonu 10. studenog 1995 (S/1995/1021, aneks) i poziva strane da striktno poštuju svoje obveze prema ovim Sporazumima;

6. Naglašava fundamentalni značaj pomirenja zasnovanog na dijalogu, prihvaćanja ranijih akcija svih strana u sukobu i opredjeljenja za pravdu i podršku žrtvama kao osnove za jačanje sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta u Bosni i Hercegovini i u široj regiji; i u ovom cilju pozdravlja nedavni dogovor Parlamenta i političkih lidera Bosne i Hercegovine o ambicioznom reformskom programu koji obuhvata opredjeljenje za mjere za ubrzanje procesa pomirenja, i ohrabruje sve građane Bosne I Hercegovine da zajedno rade na unapređenju mira, pravde, tolerancije i pomirenja;

7. Pozdravlja rad Međunarodne komisije za nestale osobe i njenu pomoć vladama Bosne i Hercegovine i šire regije na lociranju i identificiranju ostataka žrtava na svim stranama, što je dalo suštinski doprinos privođenju počinitelja pravdi;

8. Naglašava da žene i građansko društvo, uključujući ženske organizacije i formalne i neformalne lidere mogu igrati značajnu ulogu u posredovanju i post-konfliktnom rešenju; ponavlja da je i dalje potrebno povećati uspjeh u prevenciji sukoba time što će se povećati sudjelovanje žena u svim fazama posredovanja i post-konfliktnog rješenja i time što će se više razmatrati pitanja vezana za spolnu pripadnost u svim diskusijama koje se odnose na sprječavanje sukoba;

9. Poziva sve države da spriječe i da se bore protiv genocida i drugih ozbiljnih zločina shodno međunarodnom pravu, ponovo potvrđuje paragrafe 138 i 139 Završnog dokumenta Svjetskog summita 2005. (A/RES/60/1) o odgovornosti za zaštitu stanovništva od genocida, ratnih zločina, etničkog čišćenja i zločina protiv čovječnosti;

10. Poziva države koje još nisu ratificirale ili pristupile Konvenciji da razmisle da to učine kao o najvišem prioritetu i, gdje je potrebno, da donesu nacionalne zakone kako bi ispunile svoje obveze prema toj konvenciji;

11. Pozdravlja napore da se istraže i kazneno gone svi optuženi za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava tokom sukoba u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, poziva sve države da surađuju s Međunarodnim kaznenim tribunalom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene tribunale i nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i traži da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju dovrši svoj rad što brže moguće, što bi bilo značajan doprinos unapređenju mira, pravde, istine i pomirenja;

12. Poziva države članice da razviju edukativne programe na osnovu kojih će buduće generacije izvlačiti pouke u vezi s genocidom, ratnim zločinima, etničkim čišćenjem i zločinima protiv čovječnosti kako bi se spriječilo njihovo eventualno ponavljanje;

13. Ohrabruje države članice da razmotre imenovanje nacionalne kontakt osobe koja bi se bavila zaštitom svog stanovništva od svireposti kroz efikasnu prevenciju i reagiranje i koje se mogu redovno sastajati i koordinirati korake u razmjeni najboljih iskustava u brzim odgovorima u sprječavanju svireposti s drugim zemljama članicama i relevantnim regionalnim podregionalnim mehanizmima za sprečavanje i reagiranje na masovna zvjerstva, specijalnim savjetnicima i drugim relevantnim tijelima Ujedinjenih nacija, i s tim u vezi priznaje odgovornost globalne mreže nacionalnih kontakt osoba u pogledu zaštite;

14. Ponovo potvrđuje značaj pouka koje treba izvući iz grešaka Ujedinjenih nacija u sprječavanju genocida u Srebrenici, kao što je navedeno u izvještaju glavnog tajnika u vezi s rezolucijom Generalne skupštine 53/35 (A/54/549), kao i poziv iz ovog izveštaja upućen međunarodnoj zajednici da se uradi najviše moguće kako ne bi dozvolila ponavljanje strahota, i odlučuje da treba brzo i efikasno delovati kako bi se sprečilo ponavljanje takve tragedije i angažuje sva odgovarajuća sredstva koja su joj na raspolaganju, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija;

15. Priznaje da ozbiljna kršenja ili zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava ili ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog zakona, uključujući one koje sadrže seksualno ili spolno zasnovano nasilje, mogu biti rani pokazatelj puta u genocid, i s tim u vezi pozdravlja napore Ujedinjenih nacija usmjerene ka unapređenju kolektivnog reagiranja na buduće rizike kršenja i zloupotrebe međunarodnih ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava kroz inicijativu Human Rights Up Front;

16. Zahtjeva od glavnog tajnika da osigura veću suradnju postojećih mehanizama za rano upozoravanje u cilju sprečavanja genocida i drugih ozbiljnih međunarodnih zločina, kako bi se pomoglo u otkrivanju, procjeni i reagiranju na izvore tenzije i tačke rizika ili otkrivanju ugroženog stanovništva i potiče glavnog tajnika da Vijeću i dalje dostavlja informacije i analize za koje smatra da bi predstavljale doprinos u tom pogledu.

(Nezavisne novine)

1 komentar

  • Broj prikazan na spomen-ploči Memorijalnog centra u Potočarima je „8.372…“ ,taj broj ne predstavlja broj utvrđenih žrtava, već broj „NESTALIH“!!! Spomen-kompleks u Potočarima, zapravo, ne predstavlja spomenik žrtvama Srebrenice, već svim muslimanima u BiH. Tamo su pokopani ljudi iz najmanje 15 opština!Broj dosad sahranjenih u Potočarima iznosi 3.749. Da li ovo, pak, predstavlja broj dosad utvrđenih žrtava? Ne. To je samo broj dosadsahranjenih za koje se tvrdi da su „žrtve genocida“.Tribunal nikad nije razdvojio one koji su ubijeni u borbama, od onih koji su ubijeni van njih! …Danas se reč „GENOCID“ koristi kako kome odgovara,a to može biti i ubistvo komšije oko međe, ako Velika Britanija ili SAD tako odluče…

Komentiraj: