Povrtnjak tijekom zime

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom zimskih mjeseci sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura

Ulaskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu, te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povrća.

Organsko i mineralno gnojivo

Međutim, uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo peletirana gnojiva, neposredno pred sadnju povrtnih kultura – rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskoga gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: