U subotu 23. travnja 2016. svečano je proslavila župna zajednica u Viru svoga nebeskoga zaštitnika sv. Juru Mučenika. Misno slavlje s početkom u 11 sati predvodio je fra Gabro Mioč iz Tomislavgrada u koncelebraciji s još 13 svećenika na čelu s dekanom Posuškoga dekanata i župnikom u Posušju fra Mladenom Vukšićem.
Evo kako je virski župnik don Ilija Drmić pozdravio ovaj skup: “Na početku ovoga slavlja pozdravljam sve vas prisutne vjernike, napose naših 11 ovogodišnjih prvopričesnika čije su sličice ovdje u cvijeću ispred oltara, i želim da pozorno sudjelujemo u ovoj svetoj Misi na spomendan sv. Jure. Pozdrav i svoj braći svećenicima, a opet posebno župniku iz Zagorja don Anti Ivančiću st. koji je u Mostaru radi liječenja, te današnjem predvoditelju fra Gabrijelu Gabri Mioču. On je rođen 1942. god. u Šujici, postao je hercegovački fratar 1960. god., a za svećenika je zaređen 1966. god. u Sarajevu po nadbiskupu Marku Alaupoviću. Ove godine navršava 50. obljetnicu svećeništva.
On je najviše djelovao u Tomislavgradu i to kao župnik i gvardijan, zatim kao urednik, pisac i ravnatelj lista Naša ognjišta, te se bavio izdavaštvom mnogih duhovnih knjiga među kojima je i Biblija, zatim Rupčićev Novi zavjet i Šarićeva Biblija. Pomaže subraći u okolnim župama Duvanjskoga dekanata, Tomislavgradu, Šujici i Seonici, te drugdje.“
Nakon što je sve nazočne predvoditelj uveo u svetu Misu, obavljena je procesiju, mimohod, obišašće oko crkve s kipom sv. Jure, zastavom i uz pjevanje litanija, te je na kraju ovoga čina uslijedio blagoslov puka po zagovoru sv. Jure.
Misno slavlje pratio je Mješoviti župni zbor pod vodstvom studentice Petre Galić. I kada su oni otpjevali Slavu, zatim kada je pročitana Riječ Božja, uslijedila je propovijed predvoditelja fra Gabre. U njoj je najprije rekao da se naš narod u prošlosti i sadašnjosti znao diviti herojima koje su pjesnici opjevali u junačkim pjesmama, a još više herojima duha čiji su životi okrunjeni aureolom svetosti. Među tim svecima Crkve jest i mučenik sv. Jure (grčki Γεώργιος, latinski Georgius), koji je rođen u Lodu 280. god. a mučenički preminuo u Palestini ili Nikomediji 23. travnja 303. u vrijeme progona kršćana cara Dioklecijana. Već u 4. st. izgrađene su crkve u Siriji posvećene njemu. Na otoku Cipru je 60 svetišta u čast sv. Jure, a u Egiptu mu je posvećeno 40 crkava i 3 samostana.
U Carigradu mu je crkvu dao podignuti rimski car Konstlantiln I. Veliki, koji je samo 10 godina poslije smrti sv. Jure dodijelio Crkvi slobodu 313. god. Zaštitnik je Engleske, Portugala, Armenije, Katalonije i Litve, a država Georgija dobila je ime po ovome svecu. Simbolika pobjede sv. Jure nad sedmoglavim zmajem predstavlja pobjedu nad nemani zastrašujućih i opasnih svojstava, odnosno pobjedu nad sedam smrtnih grijeha. U Hrvata se sv. Juru zaziva u pomoć u raznim opasnostima. Nakon toga govorio je i o mučenicima Hrvatima kojima je simbol bl. Alojzije Stepinac.
On je već blaženik što znači da je podignut na oltar na razini Crkve u Hrvata, a uskoro će biti i svetac sveopće Crkve rasprostranjene diljem svijeta.
Na kraju ovoga misnog slavlja župnik don Ilija izrekao je zahvale ovim riječima: “Hvala Bogu na sv. Juri, našem zaštitniku, kojega smo proslavili ovom svetom Misom, hvala propovjedniku fra Gabri i želimo mu da još dugo propovijeda Božju riječ i objavljuje novine i knjige, svim svećenicima, svima vama, dragi vjernici, našem velikom zboru i svima koji su doprinijeli ljepoti ovoga slavlja.
Danas posebno zahvaljujemo našem dobrom Bogu koji nas je nadahnuo i potaknuo da podignemo iznimno važan spomenik ovdje uz našu crkvu sv. Jure. Kamen, nalik na lađu, dar je pok. Milana Čambera i njegove obitelji, a ostali najveći dio cjelokupnoga spomenika s uređenim okolišem dar je dvojice naših svećenika Virana, don Ante Đereka i don Bože Polića.
Na vrhu kamene lađe uklesan je lik biskupa fra Mate Delivića (rođen oko 1666.; biskup: 1735.-1740.; umro: 1740.; iz Vira upravljao Bosanskim Apostolskim vikarijatom: 1737.-1738.), zatim likovi don Ante Budimira (svećenik glagoljaš; rođen 1699.; ređen: 1729.; umro: 1766.) i Marka Budimira (bogoslov glagoljaš, 18. stoljeće), te uklesan je spomen na sve župnike stare župe Podbile od 15. st. do 1735. god., Posušja od 1735. god. i Vira od 1871. god., potom spomen na sve žrtve ratova iz Vira, Podbile i Podzavelima u Drugom svjetskom ratu (njih 171) i Domovinskom ratu (njih 5), napose dvojici ubijenih župnika u Viru: don Ante Bakule (župnik: 1910.-1936.; ubijen 1942. od četnika u Ljubinju) i don Ante Zrne (1936.-1945.; ubijen 1945. od partizana komunista). Tu su i tri slova glagoljice i jedno slovo bosanice, zatim znak ribe s grčkim slovima IXΘYΣ – što znači: Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj.“
Dobar broj župljana obavio je trodnevnu duhovnu pripravu za ovu proslavu svoga zaštitnika svetim Misama u 16 sati kada su ujedno bila i dva sprovodnu virskome groblju, te redovitim Misama u 18 sati.
Župnik don Ilija iskoristio je prigodu, te je i za vrijeme tih sprovodnih Misa govorio većem broju župljana o sv. Juri koji želi da svaki vjernik sudjeluje u nedjeljnim i blagdanskim svetim Misama, što je najbolji izraz ljubavi prema Bogu, svecima i samome sebi. Ako je sv. Jure podnio sedmogodišnje muke i konačno mučeničku smrt iz ljubavi prema Bogu i idealima svete Crkve, onda i mi možemo učiniti žrtvu i doći na sveta misna slavlja u svoju zavičajnu crkvu.
Na sam dan proslave zaista se sabrao lijep broj vjernika, među kojima su bili i oni iz Posušja, Vinjana, Zagorja, Ričica i Vinice. Bile su još dvije Mise toga slavljeničkoga dana, jedna u 9 a druga u 18 sati, na koje su došli svi oni koji su bili zaokupljeni spremanjem ručka za članove svoje obitelji i za goste, kao i oni koji su toga dana morali ići na državni posao.
Jedna zanimljivost: U Zadarskoj nadbiskupiji postoji župa sv. Jure u Viru. Ove dvije župe su u tom smislu sestrinske.
(www.jabuka.tv)
