Neobrazovanost ženskog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini je jedan od kontinuiranih društvenih problema tijekom prošlog, ali i ovog stoljeća, piše Večernji list.
Budući da je cilj obrazovanja lakše pronalaženje zaposlenja, tu, nažalost, dolazi do slabijih rezultata s obzirom na to da muškarci na tržištu rada mnogo lakše pronalaze posao. Smatra se da su u obrazovanju značajan problem i stereotipi te predrasude vezane uz ulogu, status i položaj žene u društvu.
Popis iz 1981. godine pokazao je visoku stopu nepismenosti žena u BiH te drastičan jaz između spolova po ovom pitanju. Posljednji dostupni podaci o neobrazovanosti žena u BiH su iz 2011. godine, kada je Agencija za statistiku BiH utvrdila da u BiH postoji 11,3 posto žena starijih od 16 godina bez obrazovanja, nasuprot 3 posto muškaraca bez ikakve naobrazbe. Ovo predstavlja pad stope nepismenosti žena u odnosu na stanje u 1991. i 1981. godini.
Istodobno, utvrđen je porast broja žena s visokom školskom spremom, tako da je u usporedbi s ukupnim brojem diplomiranih studenata udio studentica iznosio 60,1%. Zanimljiv je i podatak da je mnogo više magistara i specijalista žena, dok je neznatno više doktora znanosti muškaraca. I ova razlika se iz godine u godinu povećava. Unatoč ovakvim podacima, malo je žena koje su na odlučujućim pozicijama.
Iz Agencije za statistiku BiH navode i da je devetogodišnje obrazovanje prije dvije godine okončalo 23.640 djece, od čega su 11.562 djevojčice. U istoj školskoj godini, srednju školu okončalo je 40.630 učenika, od čega je 19.735 žena. U toj godini, od ukupno 17.119 diplomiranih studenata, 10.394 su žene, a 6725 je muškaraca. Također, broj radno sposobnih žena sa završenom visokom školskom spremom u konstantom je porastu, piše Večernji list.
U osnovnom obrazovanju na poziciji prosvjetnih djelatnica zaposleno je 70,7%, a u srednjem 59%, što znači da prednjači broj žena u odnosu na muškarce, koje su zaposlene kao nastavnice i profesorice. Ovi podaci su dodatna potvrda da dolazi do rasta broja obrazovanih žena, ali statistički podaci ne odaju pravu sliku glede ovog pitanja.
Statistički gledano, žene čine oko polovine učenika, a iznimka su one koje su pripadnice manjinskih i marginaliziranih skupina, posebice iz romske populacije, koje u značajnijem broju ne pohađaju ili ne završavaju ni osnovno obrazovanje. Iako je vidljivo da mlađa generacija žena znatno ulaže u svoje obrazovanje, ipak su i dalje postoci značajno ispod prosjeka u zemljama EU-a i ne jamči se ostvarivanje drugih prava u oblasti zapošljavanja, napredovanja i društvenog i političkog angažmana.
(www.jabuka.tv)
