U Bosni i Hercegovini se od početka godine dogodilo više od 11.500 prometnih nesreća u kojima je, prema službenim podacima, stradala 81 osoba, a gotovo 800 ih je teško ozlijeđeno.
Od ukupnoga broja prometnih nesreća u FBiH, 40 ih je završilo sa smrtnim posljedicama. U Federaciji BiH od 1. siječnja do 30. travnja dogodilo se 8.804 prometnih nesreća, što je za 193 više u odnosu na isti period prošle godine, a 613 s teško ozlijeđenim osobama.
Najviše prometnih nesreća dogodilo se u Županiji Sarajevo, gotovo 3.600, zatim u Zeničko-dobojskoj županiji 1.330 i u Srednjobosanskoj 990. U svim prometnim nesrećama u FBiH od početka godine najviše su stradali vozači, njih 21.
Prema statistikama Federalne uprave policije, zabilježen je porast broja ozlijeđenih i poginulih pješaka. Od početka godine u FBiH stradalo je 13 pješaka.
U Republici Srpskoj u periodu siječanj-travanj 2016. godine dogodile su se 2.744 prometne nesreće, što je za 93 više u odnosu na isti period prošle godine, potvrdila je za Anadoliju Mirna Miljanović, načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću u Ministarstvu unutarnjih poslova RS-a.
U prometnim nesrećama u RS-u stradala je 41 osoba, a teže je ozlijeđeno 159. Najviše prometnih nesreća dogodilo se na području Banja Luke, ukupno 1.247, dok su se na području Bijeljine dogodile 424. Na području Centra javne sigurnosti Trebinje dogodilo se najmanje prometnih nezgoda – 118, podaci su MUP-a RS-a.
Najčešći uzroci prometnih nesreća na putovima BiH su vožnja neprilagođenom brzinom i nepoštivanje prvenstva prolaza. Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je da ovi podaci nisu iznenađujući jersu za smanjenje broja prometnih nesreća potrebne preventivne mjere koje se u BiH, kako je kazao, ne poduzimaju.
“Što se tiče sigurnosti u prometu, odnosno broja prometnih nezgoda i broja poginulih, to je očekivani broj. I prometne nezgode i veliki broj poginulih imat ćemo do trenutka kada shvatimo što znači ozbiljno se baviti sigurnošću u prometu. Prije svega, ozbiljnost mora pokazati državno Ministarstvo transporta i prometa koje kroz svoje strateške pravce i odgovarajuće agencije za sigurnost u prometu treba dati jasnu poruku da se hoće boriti protiv toga zla koje se zove pogibija u prometnim nezgodama. Ona to nije napravila već deset godina, iako je zakonska odredba bila da to napravi”, istaknuo je Lindov.
Istaknuo je i da je problem prometnih nesreća svjetski problem i podsjetio na usvojen tekst UN-a o proglašenju Dekade aktivnosti za cestovnu sigurnost (2011.-2020.) s ciljem smanjenja smrtnosti i ozljeda koje su posljedica prometnih nesreća.
“Kao zemlja članica UN-a, mi smo trebali napraviti programe koji će smanjiti broj prometnih nezgoda za 50 posto. Mi smo samo deklarativno rekli da ćemo se zalagati, ali službeno ili praktično smo vrlo malo toga odradili”, dodao je.
Izgradnja autocesta obično znači manje prometnih nesreća, a svaki kilometar autoceste podrazumijeva jednu žrtvu manje, zaključio je profesor Lindov, izvještava Anadolija.
(www.jabuka.tv)
