Neprijavljeni radnici u BiH – moderni robovi s fakultetskom diplomom

posao

Porezna uprava Federacije BiH u zadnjoj godini pronašla je preko tisuću tvrtki koje posluju bez dozvole i nelegalno zapošljavaju više od 2.200 radnika, što, kako navode, proizvodi gubitke u proračunu od više stotina milijuna konvertibilnih maraka.

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u akcijama provedenim od rujna prošle godine kontrolirane su ukupno 6.203 tvrtke i utvrđeno je da njih 1.002, odnosno 17 posto, nisu imale odobrenje i poslovale su u zoni sive ekonomije. U tim kontrolama, kako navode, zatečeno je 2.218 radnika koji nisu bili prijavljeni i za koje nisu uopće uplaćivani doprinosi, piše BIRN.

Takvo stanje dovodi do milijunskih gubitaka u proračunu ističu u Poreznoj upravi FBiH te dodaju da bi smanjenje sive ekonomije za samo jedan posto dovelo do povećanja bruto društvenog proizvoda (BDP) godišnje u FBiH za oko 187 milijuna KM.

Prema podacima Svjetske banke i drugih organizacija, procjenjuje se da se siva ekonomija u BiH, odnosno rad bez prijavljivanja, kreće u iznosu od oko 30 posto BDP-a, a prethodnih godina se procjenjivalo da je bila i dosta veća.

Radnici koji nisu prijavljeni a koji su pristali govoriti za BIRN BiH pod uvjetom zaštite identiteta, tvrde da se osjećaju kao ”moderni robovi”, ali da se ne smiju buniti iz straha da ne izgube posao.

”Osjećam se kao moderna vrsta roba, s fakultetskom diplomom, s obzirom da nemam niti jedno ljudsko ili profesionalno pravo. Nemam pravo na liječenje, mirovinu… To je život na kratke staze, bez mogućnosti da se planira bilo što”, kaže jedan od njih.

S druge strane, poslodavci navode da su porezi na plaće u BiH mnogo veći nego u drugim zemljama u Europi, te da je teško ekonomski izdržati plaćanje doprinosa svim radnicima.

Kršenja ljudskih prava

Tridesetdvogodišnja Sarajka je dvije i pol godine radila u tvrtki u tekstilnoj industriji u BiH. Kaže da je radila po ugovoru o radu, ali da njena primanja po ugovoru nisu odgovarala onome što je u stvarnosti dobivala.

”Oko 300 KM sam dobivala na račun i toliko je stajalo u ugovoru da mi je plaća. Ostatak – u prvom razdoblju do 950, a kasnije do 1.200 KM – bih dobila ”na ruke”’, prisjeća se ona.

U tijeku 30 mjeseci, koliko je bila zaposlena, radila je smjene od 7:30 do 17:00, kao i svaku drugu subotu. Plaća, kako kaže, nije bila redovita, a nakon prekida ugovora tvrtka joj je i ostala dužna.

”U tvrtki smo imali trudnicu koja se nije mogla otići poroditi jer nije bila prijavljena. Kolege iz pravne službe su molile na šalterima Zavoda za zdravstveno osiguranje da je prijavimo na dan, da bi je primili u bolnicu na porod. Naravno, Zavod ima svoja pravila…”, prisjeća se ona.

Slične probleme ima i tridesetčetverogodišnji Sarajlija koji je zaposlen od 2002. godine, kada je i diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ali do danas nema niti jednog dana radnog staža.

”To je život na kratke staze, bez mogućnosti da se planira bilo što… Ne mogu zamisliti da kupim nešto skuplje jer ne mogu podići kredit. O vlastitom stanu da ne govorim, tako da ne razmišljam ni o ženidbi. Samo se molim da ne slomim ruku”, kaže on.

U Poreznoj upravi FBiH tvrde da je siva ekonomija posljedica korupcije, loših zakonskih rješenja ili poreznih osnovica, kao i neadekvatnih i sporih sankcija.

”Prema trenutnoj situaciji, kaznena politika je takva da je isplativije platiti kazne za neprijavljivanje radnika nego poslovati u zakonskim okvirima. Kako ne postoji pouzdana statistika koliko se ekonomskih aktivnosti u BiH odvija u neformalnim tijekovima, ni mi ne možemo dati neke konkretnije procjene”, kažu u Poreznoj upravi FBiH.

Problem visokih nameta

U Udruzi poslodavaca FBiH navode kako su tvrtke preopterećene nametima, s obzirom da se veliki broj njih koristi za ”ispravljanje proračunskih deficita”.

”Postoji oko 400 do 500 parafiskalnih nameta koji su definirani kroz desetine zakona na razini BiH, FBiH, na županijskim i općinskim razinama kojima se reguliraju razni nameti… Svim tim nametima, u ovisnosti od županije ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plaće. To za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo”, objašnjavaju u Udruzi poslodavaca FBiH.

Oni dodaju da preveliki nameti za vode, šume, požare, prirodne nesreće, ceste, frekvencije, kontrolu namirnica, izdavanje rješenja, korištenje zemljišta, isticanje reklama, uređenje građevinskog zemljišta, te takse na isticanje tvrtke i slično, izravno utječu na broj zaposlenih u tvrtkama, a time i na opću razinu zaposlenosti.

Posljednjih godina, kako navode iz Udruge poslodavaca, predložen je niz mjera koje vlasti trebaju poduzeti za rasterećenje gospodarstva, kao što su smanjenje parafiskalnih nameta, ukidanje članarine turističkim zajednicama, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, ukidanje više članarina za gospodarske komore, ukidanje obveze notarske ovjere akata za pravne osobe.

Vlasnik jedne tvrtke u Sarajevskoj županiji kaže za BIRN BiH da povremeno zaposlenicima daje dio plaće u kuvertama, bez plaćanja doprinosa, te pojašnjava kako je na to primoran zbog velikih nameta.

”Jednostavno nemam izbora. Ne mogu dobre ljude zadržati minimalnim plaćama, a ne mogu izdvojiti dovoljno da ih prijavim na puni iznos”, kaže on.

Porezi na plaće u BiH iznose i do 69 posto, dok su u Francuskoj oko 47 posto, Njemačkoj 45 posto, a u Austriji, Italiji, Mađarskoj oko 40 posto. Ispod 30 postotaka su nameti na plaće radnika u Velikoj Britaniji, Islandu i Švicarskoj, objavio je Detektor.ba.

(www.jabuka.tv)

2 komentara

  • Vas prvo boli koliko gubi drzava.briga vas za radnika.a da je drzavu briga vodila bi racuna o firmi cim se iotvori..pratila bi i rad i uposlenike a ne nakon godinu dvi pet sjetiti se obici ih i i dalje neobjavljujete ni imena firme .niti drasticno kaznjavate.!!

Komentiraj: