Mostarci najviše čitaju literaturu za samopomoć

Premda je Mostar veliko sveučilišno središte i premda slovi za grad pjesnika, Mostarci više nisu toliko ludi za kulturom. Još prije desetljeća, zatvorene su skoro sve mostarske knjižare, a kultura čitanja nastavila silaznom putanjom, kakvom ide već odavno. Nešto se ipak čita. Zanimalo nas je što? Ravnatelj izdavačke kuće Zalihica, književnik Almir Zalihić, koji svake godine drži štandove sa knjigama na ulazu u Stari grad i u ulici Nikole Šubića Zrinjskog, kaže kako se najviše traže naslovi popularne psihologije. “Pronađi svoj put”, “Spasi se od depresije” i slična literatura za samopomoć su među najprodavanijim knjigama u Mostaru. Čini se da teška ekonomska i društvena situacija građane tjera na kupovinu tih naslova. Ipak, Zalihić poručuje kako se čitaju i ozbiljne knjige te da po potražnji naslova ozbiljne književnosti stanje u Mostaru nije nimalo loše u odnosu na druge bosanskohercegovačke gradove.

Zašto mostarski studenti ne čitaju?

Ravnatelj Narodne biblioteke u Mostaru, Rasim Prguda poručuje kako se potražnja knjiga ne može ni usporediti sa vremenom prije rata. Ali, kako kaže, stanje u Narodnoj biblioteci u Mostaru je još dobro, kakvih ima. Bore se da obnavljaju knjižni fond. Interesovanja čitatelja ima, ali bi moglo biti mnogo više.
Ako se uzme u obzir kako je Mostar veliki sveučilišni centar sa desetinama tisuća studenata – budućih akademskih građana, onda slaba zainteresiranost za knjige posebice upada u oči. Umjesto da čitaju obvezno štivo i tako ispune svoj školski ili studentski zadatak, ali se i duhovno obogate, mladi pribjegavaju prečicama poput čitanja sažetaka na internetu i tako varaju sustav, ali, dugoročno i sami sebe. Kako kaže Prguda – “Mladi misle da mogu pročitati na internetu Derviš i smrt i da to prođe, ali to nije dovoljno.”

Tko zapravo u Mostaru čita?

Ukoliko većina studenata pribjegava čitanju skripti umjesto udžbenika, sažetaka književnih djela umjesto čitavih knjiga, a dobar dio građana traži literaturu za samopomoć, tko zapravo u Mostaru čita.
O stanju sa čitanjem, pitali smo poznatog hercegovačkog pjesnika Almina Kaplana koji smatra kako postoji određena kritična masa koja čita – odnosno gradski kulturtreger. No kako je stanje dosta slabo te da većinu ljudi knjiga ne zanima. “Najbolji pokazatelj su knjižare koje nisu ažurne u nabavci novih naslova, jer ih ljudi jednostavno ne traže. Poezija se slabo čita. Uglavnom sami pjesnici i ljudi koji se bave književnošću, čitaju jedne druge. A što se tiče proze. I to što se uglavnom čita – tu mislim na lako dostupno štivo niske kvalitete, bolje bi bilo da se ne čita”, smatra Kaplan.

(Dnenvi list)

1 komentar

Komentiraj: