Ljubuški u kapitalne projekte ove godine ulaže 5 milijuna KM

Nevenko Barbarić

Povodom obilježavanja Dana općine Ljubuški  načelnik Nevenko Barbarić u razgovoru za Večernji list govorio je o kapitalnim projektima, financijskom stanju općine, koncesijama za sadnju smilja, kao i iseljavanju koje nije zaobišlo ni ovu općinu.

Općina Ljubuški za ovu je godinu najavila niz kapitalnih projekata. Koji su značajniji među njima i koliko se ukupno planira uložiti u njih?

”Ukupna vrijednost radova je nešto manje od pet milijuna maraka. Uz dio općinskih sredstava, projekti će biti realizirani i pomoću dijela sredstava koja namjenski dobivamo s viših razina vlasti. Također, dio sredstava namjeravamo pribaviti od međunarodnih organizacija, kao i od pomoći Vlade Republike Hrvatske. Kada govorimo o samim projektima, planirana je rekonstrukcija užeg dijela gradskih ulica i nogostupa, izgradnja dijela nogostupa i rasvjete na obilaznici koja spaja dva kružna toka. U planu je i završetak kinodvorane, objekta za djecu s posebnim potrebama. Ne treba zanemariti ni velika ulaganja u vodovodnu mrežu gdje će se i ove godine uložiti oko pola milijuna KM, od čega će Općina sudjelovati s 350 tisuća, od čega je dio namjenskih sredstava s viših razina vlasti, prije svega, od naše županije”.

Spomenuli ste završetak objekta kinodvorane. Zašto se ovoliko čekalo i kad počinju radovi?

”Čekalo se iz više razloga. Ponajprije, morali smo riješiti pitanje utvrđivanja vlasništva, a zatim su veliki utjecaj imali i naši planovi. Namjera je bila povratiti svoje vlasništvo u dijelu duhanske stanice koji nije privatiziran kako bismo na jednom mjestu imali sve kulturne i obrazovne sadržaje. I dalje ne odustajemo od tog projekta, međutim, kinodvorana je ruglo grada i smatramo kako je, bez obzira na planove s duhanskom stanicom, trebamo staviti u funkciju te će taj objekt uvijek imati opravdanost postojanja. Vrijednost projekta je malo iznad 300 tisuća KM. Namjera je do 1. travnja završiti projektnu dokumentaciju. Natječaj bi trebao trajati do početka lipnja, a već u srpnju možemo očekivati početak radova. Objektivno, do kraja godine se objekt može staviti u funkciju”.

Obilaznica koja spaja dva kružna toka u Ljubuškom također je jedan od projekata. Kakvi su radovi planirani?

”Završena je projektna dokumentacija prema kojoj će nogostup ići s obje strane. Također, planirano je i postavljanje rasvjete u ovom dijelu općine. S mještanima ćemo razgovarati i o mogućoj sadnji drvoreda s obzirom na to da je riječ o specifičnoj dionici s puno privatnih ulaza. Početak radova očekujemo u travnju, planirano je oko 250 do 300 tisuća maraka, što će biti nedovoljno za završetak ukupne dionice od dva kilometra. Ako ne uspijemo ove godine osigurati dodatna sredstva, radovi će biti nastavljeni iduće.

Inače, Općina Ljubuški je prije više od sedam godina investirala značajna sredstva u kanalizacijski sustav u ovom dijelu, te bi bilo dobro da se prilikom radova na postavljanju rasvjetnih stupova i nogostupa odmah odrade i priključci objekata na kanalizacijski sustav. Ovim putem pozivam sve vlasnike objekata u ovom dijelu općine da se priključe na kanalizacijski sustav, što je njihova zakonska obveza te da se u sklopu ovih radova i taj dio završi kako ne bismo morali opet rušiti napravljeno”.

Obnova hotela Bigeste još uvijek čeka. Što je s ovim projektom?

”Kad je riječ o hotelu Bigeste, osobno sam tu posredovao između ŽZH-a i tvrtke Unitrade d.o.o. Ljubuški da se potpiše novi sporazum kojim su precizirani koraci u samoj realizaciji objekta. Početkom ožujka potrebno je izvaditi građevinsku dozvolu, a mjesec dana poslije moraju početi radovi. Iznos koji će se u ovoj godini investirati u objekt je 2 milijuna KM. Ako se ne ispoštuju dogovoreni rokovi, slijedi jednostrani raskid ugovora i tvrtka nema pravo na povrat dosad uloženih sredstava u visini od oko 1,5 milijuna KM”.

Općinsko vijeće Ljubuški izglasalo je nova imena ulica i trgova. Kada se kreće u realizaciju?

”Prije godinu dana je usvojen zakon na koji se mi u ovakvim stvarima možemo pozvati. Općina Ljubuški je jedna od prvih općina koja je krenula s ovom pričom (općina Čitluk je to učinila prije nas). Završili smo projektnu dokumentaciju, OV je formirao povjerenstvo koje je napravilo prijedloge novih imena, provedena je javna rasprava i ostala zakonom predviđena procedura, te je na posljednjoj sjednici OV-a usvojena odluka. Realizacija se očekuje sredinom ljeta kad se završi natječajna dokumentacija i natječaj za izvođenje radova. Vrijedno je napomenuti kako će se ovim projektom odrediti kućni brojevi u svim našim naseljenim mjestima. Do prije godinu i pol dana nije bilo zakonske mogućnosti za određivanje brojeva kuća, a mi smo krenuli s realizacijom čim je to zakon dopustio”.

Budući da kućni brojevi odavno ne postoje, koliko će biti teško provesti to na terenu?

”Mislim kako će to ići relativno brzo. Brojevi su već određeni. Sada će samo općinska služba donijeti i dostavljati odluke kućanstvima. Taj dio i nije bilo teško provesti, sad je ostalo samo obaviti fizički dio posla”.

Dokle su došli radovi na Domu za stare i nemoćne u vlasništvu FBiH?

”Dvaput sam kontaktirao s novim resornim federalnim ministrom. S bivšim ministrom iz DF-a smo bili postigli sporazum i formirali neke rokove za otvaranje doma, međutim, s obzirom na to da je došlo njegove smjene i imenovanja drugog ministra, izgubili smo nekoliko mjeseci, tako da sada trebamo odrediti nove rokove. Završen je natječaj za opremanje dijela doma (kuhinja, praonica), međutim, potrebno je ponoviti natječaj za dio drugog namještaja, što bi se moglo završiti do početka svibnja. Namjera i želja Federalnog ministarstva je da se sredinom ljeta objekt stavi u funkciju”.

Koliko otvaranje ovog doma značajno za općinu Ljubuški?

”Znači nam jako puno iz više razloga. Na prvom mjestu, realiziranje potreba dijela našeg stanovništva za takvim objektom. Koliko smo god mi ruralna sredina, funkcioniranje postojećeg doma za stare na Bučinama je primjer kako zainteresiranost postoji. Uvjeren sam kako će i ovih 100 mjesta u novom domu biti popunjeno već u prvih godinu dana. Nisu zanemariva ni radna mjesta koja se otvaraju njegovom izgradnjom, ali ni mogućnosti dodatnih djelatnosti koje se vežu uz jedan takav objekt”.

Sadnja smilja jedna je od najaktualnijih tema posljednjih godinu dana, upravo je u općini Ljubuški najveći broj površina pod nasadima ove biljke. Koliko je Općina do sada dodijelila zemljišta pod koncesiju?

”Dodijelili smo oko 500 hektara zemljišta kroz 112 ugovora. Na posljednjoj sjednici OV-a je također dodijeljeno oko 30 hektara. Uvjeren sam kako će se barem 70 posto te površine unutar godinu do dvije dana zasaditi. Vrijedi napomenuti kako je u Ljubuškom već zasađeno više od 150 hektara pod smiljem. Postoji veliko zanimanje i mislim da smo napravili dobru pripremu i ako samo 50% ugovora bude ispoštovano, to je veliki iskorak. Inače, ova priča o smilju je od višestrukog značaja za općinu, odnosno njezine građane, koja stvara novu vrijednost i radna mjesta. Onaj tko uzgaja smilje na površini od jednog hektara na taj način zapošljava cijelu obitelj. Prema pričama ljudi koji su uzeli veće površine, već postoji velika potreba za radnicima, a neki kažu kako ne mogu naći radnu snagu za pripremu sadnica i sadnju”.

Jesu li zanimanje za koncesije u ovoj općini pokazali poduzetnici iz drugih općina?

”Dosad smo imali zahtjeve iz Gruda, Posušja i Čitluka. Imamo lijepih pozitivnih primjera gdje su ljudi već investirali ili investiraju”.

Financijsko stanje općine Ljubuški?

”Već godinama najavljuju blokade Općine, njezino propadanje, spominju se kreditna zaduženja, međutim, u dokumentu o izvršenju proračuna se svake godine precizno vidi stvarno stanje naše općine. Ponovit ću kako dijelimo sudbinu okruženja, međutim, funkcioniramo, što je najbolje vidljivo u planiranim investicijama. Pa, ne bismo radili toliko projekata da je upitna isplata plaća. Na vrijeme smo srezali veliki broj troškova, što nam je olakšalo funkcioniranje u godinama krize. Zanimljivo je da neke druge općine ili više razine vlasti imaju problema s tim da im nitko ne želi odobriti kredit, a mi smo imali kredita od 3,5% pa nadalje. Imamo dobar rejting kod banaka, a da je bilo što kritično po pitanju naših financija, ne bismo mogli dobiti kredit, kao ni tako povoljne uvjete za zaduženje”.

Jesu li iskorišteni potencijali gospodarskih zona?

”Naše su poslovne zone predmet zanimanja. Moja očekivanja od tih zona su bila jako velika, ali stanje u okruženju, u državi je ostavilo posljedice. Tvrdim kako Ljubuški u odnosu na okruženje ima najpovoljnije uvjete za otvaranje tvrtki zbog prometne povezanosti, infrastrukture, zemljopisnog položaja i ostalih uvjeta. Da je tako, najbolje pokazuje primjer šest tvrtki koje su iz nama susjednih općina došle u Ljubuški, imamo pet- šest lokacija koje su prodane investitorima iz drugih općina gdje se također očekuju radovi kad se za to steknu uvjeti. Bilo je najava prelaska dijela tvrtki iz Gruda, Širokog Brijega u ovu općinu, međutim, još se iz nekih razloga čeka s tim”.

Sve općine u FBiH se susreću s problemom iseljavanja mladih ljudi. Koliko je ovaj problem pogodio općinu Ljubuški?

”Mi smo općina na granici s RH i najopasniji oblik iseljavanja kod nas je 450 do 500 djece koja svakodnevno prelaze granicu pohađajući školu u RH. To je kategorija koju dugoročno gubimo jer posjeduje dokumente RH, roditelji im uglavnom rade u RH, samo stanuju u BiH. Budući da veliki broj naših građana ima dokumente RH, otvara se prostor i prema Njemačkoj. Na Zavodu za zapošljavanje imamo oko 2000 ljudi koji traže posao, ali isto tako sam potpuno uvjeren kako ih netko tko traži 300 ljudi za zapošljavanje sada ne bi mogao naći u Ljubuškom”.

Znam kako, pogotovo ljeti, više od 200 ljudi sa strane radi kod nas u poljoprivredi, građevini jer dio naših ljudi ne želi raditi te poslove. Statistički pokazatelji još uvijek nisu mjerilo stvarnog stanja. Najveći problem je svakako s poslovima za visoko obrazovane osobe jer ih naše gospodarstvo još uvijek ne prepoznaje dovoljno.

Unatoč svemu, općina Ljubuški ima potencijal, ima mogućnosti, znanje i ljude dobrih namjera koji ovaj kraj mogu učiniti ugodnijim i ljepšim za život svih naših građana.

(Večernji list)

1 komentar

Komentiraj: