Kandidatski status za EU do 2017. godine

Bosna i Hercegovina je unutar zaključaka Summita zemalja Zapadnog Balkana u Beču spomenuta dva puta u vrlo pozitivnom svjetlu: u smislu usvajanja ekonomske reformske agende i dinamiziranja europskog puta, istaknuo je Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

“Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, jasno se primjećuje nova političke volja i ambijent kada govorimo o Europi i ekonomiji, koji su prihvaćeni, odnosno prepoznati od vodećih zemalja i dužnosnika Europske unije kao jedan od vrlo bitnih činitelja koji Bosnu i Hercegovinu stavlja u fokus njihovog novog interesa, dakle interesa EU za same procese u Bosni i Hercegovini”, kazao je Zvizdić.

Summit je nastavak berlinskog procesa početkog prošle godine na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel, i znači regionalnu suradnju zemalja zapadnog Balkana sa ciljem njihovog dinamiziranog ekonomskog razvoja i mnogo bržeg puta ka europskim integracijama.

“To je ustvari osnovni cilj berlinske inicijative i zbog toga ona sa stanovišta Bosne i Hercegovine predstavlja jednu od najvažnijih i najoperativnijih inicijativa koja se dogodila u posljednjih desetak godina, a koje su vezane za ove dvije izuzetno bitne teme za Bosnu i Hercegovinu”, ocijenio je Zvizdić.

Novi projekti

Naveo je kako je Bosna i Hercegovina, a Summit u Beču bio je samo jedan u nizu sastanaka koji će se nastaviti održavati ove i narednih godina, “tretirana kao jedna od ključnih zemalja koja je bitna za regionalnu suradnju, za procese pomirenja i ekonomski razvoj ukupne regije”.

“U tom smislu svi do sada predloženi projekti Bosne i Hercegovine su prihvaćeni i postali su dio osnovne mreže, postali su aneks izjave odnosno zaključaka sastanka zemalja zapadnog Balkana u Beču”, naveo je Zvizdić.

On je naglasio da se i ranije govorilo o prioritetnim projektima koji su postali dio ovakve regionalne saradnje i koji će upravo biti financirani iz fondova EU.

“Na Bečkom samitu potvrđena su dva projekta: dobili smo 29 milijuna eura grant sredstava za izgradnju dva mosta – u Gradišci na relaciji Banjaluka – Gradiška – Zagreb i mosta na autoputu na koridoru 5c na Svilaju. To su dva izuzetno važna objekta gdje će se graditi granični prelazi i ta grant sredstva će nam omogućiti da započnemo izgradnju, s obzirom da je u tehničkom smislu to u vezi sa tim mostovima pripremljeno. Potvrđena su 22 milijuna eura za most u Svilaju i 6,8 milijuna eura za most u Gradišci uz veoma povoljan ostatak finansijskih sredstava kreditiranih od Evuopske investicijske banke kako bi ti projekti u potpunosti bili završeni”, istaknuo je Zvizdić.

Rehabilitacija aerodroma u Mostaru

Poručio je kako je ostalih pet projekata vezano za tri dionice autoputa koridora 5c, Luku u Brčkom, za jednu dionicu željezničkog koridora 5c od Sarajeva do Podlugova i za aerodorom u Sarajevu.

“Na široj listi nalazi se čitav niz projekata. Zatražit ćemo i rehabilitaciju i proširenje drugih aerodorma od Mostara, Banjaluke do Tuzle. Ostala sredstva od 600 milijuna eura, odnosno milijardu eura do 2023. za zapadni Balkan će biti raspoređena na drugih deset projekata u oblasti transporta i pet projekata iz oblasti energetike. Od tog broja, BiH ima pet projekata u oblasti transporta i ima projekat iz oblasti energetskog sektora, a to je 400 kW dalekovod koji spaja Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru”, istaknuo je Zvizdić.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH naglasio je kako će se insistirati i na dva važna koridora, jedan je transportni – Jadransko-jonski autoput, drugi je energetski – Jadransko-jonski gasovod.

Napomenuo je da je Vijeće ministara BiH usvojilo transportnu politiku Bosne i Hercegovine koja je pripremljena u draftu čekala još od 2008. godine. No, ističe kako postoji i lista za Zapadni Balkan sa 35 različitih projekata, od kojih Bosna i Hercegovina ima sedam svojih projekata od čega dva ili tri mogu biti kandidirani u 2016. godini ako se usvoje strateški dokumenti.

(Fena)

Komentiraj: