Kako je nastao izraz ”dužan k’o Grčka?”

Grčka država međunarodnim vjerovnicima duguje astronomske iznose, europska trojka diktira Ateni uvjete koja ne želi vratiti dug, ali onda na scenu stupa Njemačka i tjera Grčku da ispuni svoje obveze – sve se to već dogodilo, u 19. stoljeću, kad je njemački kancelar Otto von Bismarck uspješno utjerao dug.

Grčka je u svojoj povijesti već bila u financijskom škripcu, a izraz “dužan kao Grčka” nije nastao ni iz čega. Povijest moderne grčke države u znatnoj je mjeri povijest dugova, a samo stvaranje te države početkom 19. stoljeća bilo je popraćeno financijskim nedaćama, podsjećaju njemački mediji.

Grčka je u siječnju 1822. proglasila neovisnost od Osmanskog Carstva, ali je ta nova država bila bačva bez dna. U pomoć je priskočio bavarski kralj Ludwig I., ljubitelj antičke Grčke, koji se na taj način očito htio zbližiti s Grčkom i njezinom poviješću. Zbližio se, tako što je novoj državi u nekoliko godina posudio mnogo novca da bi ubrzo ustanovio da dužnik ne plaća svoje dugove.

Bavarski kralj ipak je kalkulirao, tvrdi njemačka televizijska mreža N-TV, jer se nadao da će pozajmicama ojačati svoju političku moć. Što mu je doista i pošlo za rukom, ali kratkoročno.Sve je krenulo tako što je tadašnja “trojka” koju su činile Francuska, Rusija i Engleska kao jamci grčke neovisnosti, odlučila da nova država mora postati nasljedna monarhija, a za prvog kralja postavljen je Ludwigov 16-godišnji sin Otto, prenosi Hina.

On je 2. svibnja 1832. izabran za grčkog kralja, ali budući da je bio maloljetan, konce u kraljevini vukao je njegov otac. Ubrzo je otkrio da u Grčkoj ima mnogo posla, jer je infrastruktura bila u katastrofalnu stanju. Angažirao je financijske stručnjake, arhitekte i pravnike, ali nedostajao je novac. “Trojka” je uplatila 60 milijuna franaka hitne pomoći Grčkoj, ali to nije bilo ni izdaleka dovoljno.

Ludwig je stoga svome sinu na grčkom prijestolju do 1837. tri puta posudio novac.

Dva je puta dao po milijun franaka, a treći put milijun guldena. Taj iznos u guldenima danas bi vrijedio više stotina milijuna eura. Posuđeno, ali ne i vraćeno. Ludwig do kraja života nije dobio natrag svoj novac. Naravno, pozajmica sama po sebi nije bila jedini problem, podsjeća N-TV. Ludwig I. nije bio apsolutni vladar, Grci su prestali plaćati rate zajma, u Bavarskoj je ponestalo novaca i Ludwig je 1848. morao podnijeti ostavku. Sad već bivši vladar morao je sam svojoj državi vraćati kredite što ih je udijelio Grčkoj. Sin na grčkom prijestolju nije mu bio od koristi, jer je pao u nemilost i 1862. protjeran iz Grčke.

Prema izračunu povjesničara Hansa Philippija, Grčka je 1880. Bavarskoj dugovala, uključujući kamate, 5.243.428 maraka i 57 pfenniga. Bavarska je 1871. postala dijelom nove njemačke države, čiji je kancelar postao pruski političar Otto von Bismarck. Ujedinjena Njemačka time je postala grčki vjerovnik.

Grčka je u tom trenutku pokušavala proširiti svoje granice na sjever i tražila je za to saveznike u Europi. Von Bismarck je imao razumijevanja za tu grčku namjeru, pod jednim uvjetom, da Grčka “ispuni svoju dužnost”. Država “koja ne plaća dug časti” ne zaslužuje da se poveća, rekao je navodno tada njemački kancelar.

Grci su pristali na pregovore.Pokazalo se, međutim, da ne žele platiti kamate, a Bavarci su naposljetku pristali na isplatu 1,6 milijuna franaka duga.Vjerovnici su tako, iako sa zakašnjenjem i uz neka odricanja, došli do svoga novca. A Njemačka se pokazala kao sila koja ne oprašta dugove. Pa makar za utjerivanje bila potrebna i desetljeća.

(www.jabuka.tv | Foto: Zdravko Jakiša)

2 komentara

Komentiraj: