Prema evidencijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u 51 zemlji svijeta boravi oko dva milijuna osoba porijeklom iz BiH od kojih imamo stabilan priliv novca, a koji na godišnjoj razini doseže iznose i do tri milijarde KM, što čini i do nevjerojatnih 15 posto ukupnog bruto društvenog proizvoda naše zemlje – istaknula je u razgovoru za Fenu ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac.
Usprkos tome, naglašava ona, naša država nema pravno uređen odnos s dijasporom.
Podsjeća kako postoji nekoliko dokumenata i zakona kojima su određeni odnosi sa iseljeništvom djelomično regulirani, ali, kaže, to nije dovoljno.
Vijeće ministra BiH je krajem prošle godine donijelo odluku kojom je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo pripremiti prijedlog politike o suradnji s iseljeništvom, što će biti preduvijet za zakonsko reguliranje ove oblasti.
Uskoro će biti okončano formiranje radne grupe u čijem sastavu će biti predstavnici više državnih i entitetskih institucija, a predstavnici iseljeništva će biti konzultirani u svim fazama izrade politike.
– To će biti svobuhvatan dokument kojim će se utvrditi oblici suradnje države i dijaspore i regulirati odnosi i suradnja u svim oblastima. Time će se utvrditi i obveze institucija prema iseljeništvu, tako da suradnja s iseljeništvom neće ovisti o dobroj voljih predstavnika institucija, nego će to biti njihova obveza, naglasila je ministrica Borovac.
Potreba usvajanja sveobuhvatnog dokumenta, odnosno politike odnosa s iseljeništvom, ogleda se i u Informaciji o stanju u iseljeništvu, koja je usvojena na prošlotjednoj sjednici Vijeća ministara BiH, a u kojoj se navodi da BiH ima brojno iseljeništvo – izvan zemlje živi 1.671.177 osoba rođenih u BiH, dok s potomcima, drugom i trećom generacijom, ovaj broj doseže dva milijuna.
Stopa emigracije iz BiH u odnosu na broj stanovništva u zemlji iznosi 44,5 posto, što BiH svrstava u red zemalja s najvećim brojem iseljeništva u odnosu na ukupan broj stanovništva.
Prema navedenoj Informaciji, najveći broj iseljeništva živi u: Hrvatskoj (409.357), Srbiji (335.992), Njemačkoj (159.380), Austriji (149.755), SAD (132.255), Sloveniji (96.921), Švicarskoj (57.542) i Švedskoj (56.477).
Ističe se da je iseljavanje iz BiH kontinuiran proces čiji akteri su većinom mladi i obrazovani ljudi čime je BiH izložena “odljevu pameti“. Svjetska banka procjenjuje da je ukupni postotak emigracije visokoobrazovanih iz BiH 23,9 posto, a liječnika 11,1 posto, po čemu BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u Europi i svijetu, navodi se u Informaciji. Dodaje se da iseljavanje iz BiH predstavlja također i demografski problem za BiH.
Status iseljenika iz BiH u zemljama prijma velikim je dijelom riješen kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. Najmanje pola milijuna iseljenika steklo je državljanstva zemalja prijema (ne računajući Srbiju i Hrvatsku). U nekim zemljama je postotak iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema izrazito visok (80-90 posto).
Kako bi stekli državljanstva u nekim zemljama prijema (Njemačka i Austrija) 69.289 osoba se moralo odreći državljanstva BiH. Izbjeglički status u svijetu ima samo 19.628 osoba iz BiH, podaci su iz Informacije.
Ocijenjeno je da je iseljeništvo dobro integrirano u zemljama prijema, ekonomski su aktivni, sa stabilnim prihodima, visokom stopom zaposlenosti, uključujući i žene. U iseljeništvu su jednako zastupljeni muškarci i žene, također su zastupljene sve starosne skupine što ukazuje da iz BiH najčešće iseljavaju kompletne obitelji. Prosjek starosti iseljenika je oko 40 godina.
Najčešće isticani zahtjevi iseljeništva prema BiH su: pomoć države u organiziranju nastave na materinjem jeziku, podrška aktivnostima organizacija u iseljeništvu, poboljšana suradnja u različitim oblastima i uključivanje drugih institucija u suradnju s iseljeništvom osobito veći angažman diplomatsko konzularnih predstavništava BiH.
Također to su i olakšano glasovanje na izborima u BiH, otvaranje kulturnih centara BiH u zemljama prijma, veća uključenost iseljeništva u društveno ekonomski život u BiH, te bolje informiranje iseljeništva.
(VL)
