Hygge: Lijepa riječ koja je obilježila 2016. godinu

Collinsov engleski rječnik proglasio je nordijsku riječ “hygge” za riječ 2016. godine. Na Oxfordovoj listi također se našla pri vrhu, okružena kovanicama koje, doduše, daleko bolje opisuju društvene promjene i vrijednosne stavove koji su ojačali posljednjih godina.

Naučili smo tako, pogotovo ove godine, da “postčinjeničan” (post-truth) označava okolnosti u kojima činjenice manje negoli emocije i osobna uvjerenja ljudi utječu na oblikovanje javnoga mnijenja. Jasno je, bit će, i što predstavlja također ove godine često korištena riječ “Alt-right”, definirana kao ultrakonzervativno grupiranje u Sjedinjenim Državama.

Ali što je taj “hygge” koji su Danci brendirali kao svoj koncept, makar ćete, ako se osvrnete, i imate nešto sreće, pronaći ga i u vlastitom životu i domu?

Hygge je, kažu, zajedništvo i privrženost, vrijeme provedeno s ljudima do kojih vam je stalo, bez stresa i velikih očekivanja, hygge su svakodnevni trenuci mira i privatnosti koje posvećujete sebi ili dijelite s vašima, oko objeda ili stola, i oni trenuci uz kakvu mekanu deku i ispunjavajuću knjigu…

Hygge može biti bilo što što umiruje, vraća k samom sebi, miče od utrke za novcem, statusom, kompeticije i s njom povezane napetosti. Hygge je uživanje u razgovoru s djecom, mir kućnoga ogrtača i šalice čaja, trenutak kad zalijepljen za radijator promatraš snijeg što se lijepi o susjedni krov… Hygge korespondira s primarnom potrebom za mirom i sigurnošću, a potencira i to da osvijestiš baš ovaj, sadašnji trenutak, da ne razmišljaš o frustracijama prošlosti i strahovima budućnosti, već da si jedino relaksirano prisutan u umirujućoj sadašnjosti. Hygge su trenuci bivanja u kojima se ne tjeskobiš zbog (ne)posjedovanja. Moguće ga je, recimo, naći u okrilju najdražega naslonjača ili kolaču napravljenu prema bakinu receptu.

Knjige o hygge konceptu ove su godine preplavile svijet, pogotovo anglosaksonsko tržište. Baš ovih dana je jedna izdana i u Hrvatskoj, V.B.Z. je objavio “Hygge, sretan život na danski način” Louise Thomsen Brits. U osnovi, ta literatura podsjeća na self-help, priča čitatelju kako svaki dan treba naći neko vrijeme za sebe, obiteljski život ili prijatelje i umirujuće rituale zajedništva, piše Jutarnji.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: