Higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata u ŽZH nije zadovoljavajuće

Prema strategiji upravljanja vodama na području Federacije BiH, koja je usvojena 2011., na središnji sustav vodoopskrbe, gdje se voda kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost, priključeno je svega 60% stanovništva, navedeno je u izvješću o zdravstvenom stanju stanovništva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2014.

Poboljšane izvore vode za piće (voda iz vodovoda, zaštićeni bunar, zaštićeni izvor) koristi 99,6% stanovništva. U većini lokalnih objekata vodoopskrbe na području FBiH, što podrazumijeva bunare, izvore, cisterne te čatrnje, voda za piće se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, ne vrši se kloriranje, a zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane. Neki središnji objekti vodoopskrbe imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite i zastarjele načine kloriranja, piše Večernji list.

Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućuje potpuni uvid u sustav vodoopskrbe, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodoopskrbe. Zbog svega se toga vodoopskrba smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Iako postoje značajni vodni resursi, kontrola zdravstvene ispravnosti vode nije u potpunosti zadovoljavajuća, posebice u ruralnim područjima, gdje se stanovništvo opskrbljuje vodom iz individualnih vodnih objekata (lokalni vodovodi, bunari, cisterne, čatrnje, nekaptirani izvori).

Na području USŽ, HNŽ, ZDŽ, SBŽ, BPŽ, TŽ, ŽZH, HBŽ i PŽ higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući. Izvorišta središnjih vodovoda uglavnom imaju reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. U većini županija prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće osigurana, dok se već u drugoj zaštitnoj zoni često nalazi jedan ili više potencijalnih zagađivača.

Najčešći potencijalni zagađivači su neuređena i “divlja” odlagališta. Zbog nedostatka suvremene opreme, u FBiH nije moguće određivati parametre kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, tako da se ne može dati odgovarajuće mišljenje o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti vode za piće. O kvaliteti vodoopskrbe može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj uz oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti, piše Večernji list.

U posljednje četiri godine zabilježen je neujednačen trend stope crijevnih zaraznih bolesti na području FBiH. U 2014. stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti je bila veća u odnosu na 2013. za 0,24%. Po županijama, najveća stopa registrirana je u BPŽ, a najmanja u ŽZH. Primjetan je porast stope obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti u županijama pogođenim svibanjskim poplavama.

(www.jabuka.tv)

10 komentara

  • Normalno da stanje nije zadovoljavajuće: vodovodne cijevi se prvi pu mijenjaju nakon postavljanja prije 60+ godina. Stare su zahrđale i u katastrofalnom stanju. Svako malo, prije ovih radova, negdje u gradu je pucala cijev od vode. Glavno da se naplaćuje skupa voda u JP Vodovod. Fuj!

  • Da li netko zna kolika je cijena analize zdravstvene ispravnosti vode od strane domacinstva koje se napaja vodom iz catrnje ili bunara u ŽZH i gdje je to moguće obaviti….?

  • pod pokroviteljstvom naših gradskih otaca u periodu od 10.04.2017 do 10.04.2096 godine na olimpijskim bazenima Garišta – odigrati će se završne borbe ŠIROKOBRIJEŠKE VATERPOLO LIGE.
    na turniru sudjeluju slijedeći vaterpolo klubovi – u daljem tekstu VK-,
    vk izbično, vk dobrkovići, vk čerigaj , vk crne lokve, vk ljubotići , vk kočerin, vk privalj , vk dužice , vk rasno , vk buhovo.
    zadaci navedenih klubova do početka turnira
    -registrirati klub
    -raditi na masovnosti i odabiru vaterpolista – nije nužno da budu plivači
    -napraviti bazen
    -naći političara koji će otvoriti bazen
    -naći sponzore

    ostale varijacije na ovu temu izmislite sami

    nemojte zaboraviti uliti vodu u bazen , može i flaširana
    prva nagrada na turniru bidon lištice

  • A sta je sa Ugrovacom da vidite kako se bijeli sve oko Feala kao da je pao snijeg sramota ne pijemo tu vodu al svejedno je uzas ekoloska katastrofa

  • Kako će stanje bit zadovoljavajuće kad nitko ne vrši analizu vode ŽZH jer nema ni sanitarne službe ni sanitarca ni jednog koji bi vršio analizu.
    Mi u ZZH nemamo analize i niti znamo koliko je voda za piće loša. A tek u školama i bunarima.Kanalizacija je u rijeci.otpadne vode i boje.

  • Po ovoj priči se da zaključiti da ruralna područja koja koriste čatrnje,cisterne iz Lištice i privatne bušotine nemaju zadovoljavajuću kontrolu voda,to je donekle istina,a istina je isto i da se sve kontrole voda u gradskim vodovodima fingiraju mnogo puta da bi svi mirno spavali,a zapravo je prava istina sasvim nesto drugo,jer ko će snositi posljedice i ko financirati problem ako se javno obznani da voda puno puta nije za piçe,javno zdravstvo sa opcinama rizikuje puno puta stvarno stanje stvari.moram reći da privatne vode-čatrnje i bušotine su u našim područjima puno ispravnije ua piće nego ova gradska i kad se rade privatne kontrole je puno transparentnije

Komentiraj: