Gnojidba masline organskim gnojivima

Maslina predstavlja jednu od najdugovječnijih kultura unutar svoga prirodnog staništa.Poznato je da može uspijevati  na plitkim, skeletoidnim  tlima koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti  preko dvjesto godina.  To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je niža nego na stablima  uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postiže  dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost. Dužina jednogodišnjih izboja je mala, pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti.

Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta,  duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima, te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se preporuča kalcifikacija.
Redovita gnojidba organskim gnojivima  je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala ( skeletnih i  glinenih)  jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja  povećava sadržaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost.

Kod težih glinenih tala  popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu.

Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira.
Peletirana organsko gnojiva koja u sebi sadrže bor su optimalna za gnojidbu maslina. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova.

Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj: