Gledaj me u oči: Zašto nas psi vole

Kad ljudi svojim ljubimcima gledaju u oči i obratno, kod oboje se pojačava lučenje hormona oksitocina koji je kod ljudi vezan uz društveni kontakt, majčinstvo, povjerenje i razmnožavanje. Drugim riječima, kad vlasnik svom psu gleda u oči, to između njih stvara bliskost.

Mnogi vlasnici smatraju svoje pse slatkim dlakavim bebama. S obzirom na to da ljudi i psi luče veću količinu hormona bliskosti kad se gledaju u oči, to je na neki način i točno. Štoviše, majke istu reakciju imaju s djecom, prenosi Tportal.hr.

Znanstveno istraživanje koje je otkrilo povećano lučenje oksitocina ukazuje na jedan od mogućih koraka u pripitomljavanju pasa.

‘Prilično je nevjerojatno otkriće kako su psi možda preuzeli način na koji se ljudi međusobno povezuju. Ovo istraživanje svakako se treba produbiti kako bi se rezultati ponovili, jer su implikacije vrlo značajne’, rekao je Brian Hare, stručnjak za životinjske mentalne procese sa Sveučilišta Duke u Durhamu, u Sjevernoj Carolini.

Psi se sjajno slažu s ljudima, a mnoga tisućljeća zajedničkoga života naučila su ih razlikovati naša raspoloženja i potrebe. Ljubimci vole gledati svoje vlasnike u oči jer to stvara osjećaj bliskosti među njima. Vukovi, s druge strane, to ne čine jer se takvo ponašanje tumači kao čin agresije.

Stručnjak za životinjsko ponašanje Takefumi Kikusui koji radi na japanskom Sveučilištu Azabu u Sagamihari proučavao je hormon oksitocin i očni kontakt između ljudi i životinja. Prethodna istraživanja pokazala su kako se kod majki i beba povećava lučenje toga hormona kad majka gleda bebu u oči i obratno. Samo lučenje oksitocina stvara pojačanu želju za daljnjim gledanjem u oči, što dodatno pojačava i produljuje hormonalni proces. Taj začarani krug stvara snažan osjećaj bliskosti između majke i djeteta u razdoblju kad beba još nema sposobnost komunikacije.

Takefumi Kikusui vlasnik je psa već 15 godina pa se zapitao vrijedi li možda isti proces s ljudima i njihovim ljubimcima. Istraživanje koje je Kikusui proveo imalo je samo 30 subjekata – znanstvenik je jednostavno zamolio svoje prijatelje i susjede da dovedu svoje ljubimce u njegov laboratorij.

Kikusui je testirao urin pasa i njihovih vlasnika prije i nakon 30 minuta koje su proveli zajedno. Vlasnici su tih pola sata razgovarali sa svojim ljubimcima, mazili ih te gledali u oči.

Oni psi čiji su vlasnici proveli najviše vremena gledajući ih u oči imali su i najveći porast oksitocina u urinu. Psima je razina oksitocina u urinu skočila za 130 posto, dok je kod ljudi imala nevjerojatan porast od 300 posto. Oni vlasnici koji nisu gledali svoje pse u oči imali su mali ili nikakav porast u lučenju oksitocina.

Takefumi Kikusui napravio je dodatno istraživanje u kojem je prije pola sata zajedništva neke pseće njuške poprskao oksitocinom. Psi koji su dobili dozu hormona prije eksperimenta su tijekom pola sata dva i pol puta dulje gledali svoga vlasnika u oči. To je potvrdilo ideju kako lučenje oksitocina povećava njegovo udisanje, što pojačava želju za gledanjem u oči, a što onda povećava daljnju hormonalnu reakciju i tako ukrug. Takefumi Kikusui tako je utvrdio kako je hormonalna reakcija između ljudi i pasa praktički ista kao i ona između majki i njihovih beba.

Začarani krug hormonalnoga utjecaja vjerojatno je imao ključnu ulogu u pripitomljavanju pasa. Oni vukovi koji su bili voljni gledati svoje vlasnike u oči imali su veću šansu dobiti hranu i zaštitu. No, ta hipoteza zasad je samo nagađanje, prenosi Tporta.hr.

‘Nema sumnje kako je oksitocin imao ulogu u pripitomljavanju pasa. No, međusobno gledanje u oči ne događa se samo od sebe. Većina pasa to vjerojatno povezuje s igrom i hranom, koji također pojačavaju lučenje oksitocina. To znači da, iako neki smatraju svoje pse svojim bebama, psi ljude vjerojatno vide više kao najbolje prijatelje koji ih povremeno masiraju’, zaključila je studentica Jessica Oliva koja je za svoj doktorat na australskom Sveučilištu Monash u Melbourneu pokazala kako oksitocin pojačava pseću sposobnost razumijevanja ljudskoga pokazivanja prstom.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.