Eko celer i peršin iz doline Neretve

poljopriveda

U vrijeme otvaranja čapljinske veletržnice u Tasovčićima prije 20-ak godina, s nevjericom su hercegovački proizvođači tradicionalnih povrtlarskih kultura – paprike, rajčice, salate…, pogledavali na kolege iz doline Neretve, Metkovića i Opuzena koji su dolazili sa svežnjevima zelenih stabljika peršina i celera.

Posebice im je zanimljiva bila cijena. U to vrijeme peršin i celer prodavali su se od 5 do 7 KM po kilogramu. Uglavnom, oveći svežanj te mirišljive zelene biljke vrijedio je više od gajbe rajčica, krastavaca, patlidžana… Izgleda kako je to potaknulo Sretena Rajiča iz Gabele da se posveti uzgoju ove dvije začinske biljke. “Bilo mi je zanimljivo, dovezu Dalmatinci malo peršina, celer je bio rjeđi, a bolje prođu od nas s teškim paketima i gajbama povrća. Pomislio sam, pokušat ću i ja, pa da vidim. Tako sam počeo prije 14-ak godina, usput učeći.

Danas peršin i celer uzgajam u pet plastenika, otprilike na površini od dulum i pol. Nije veliko ulaganje, uzgoj zahtjeva dosta rada, ali s vremenom se navikneš. Da se još može plasirati i u trgovačke centre, bio bi to jako dobar posao. To je u potpunosti ekološki proizvod, ne tretira se ničim osim stajskim gnojivom. U plasteniku peršin i celer ne treba prskati, dovoljno je samo navodnjavanje i pažnja, te brati po redu. Sve je iskoristivo, najprije list, a poslije, kad se razvije, vadi se korijen”, u problematiku nas upućuje Sreten koji posebice naglašava da je riječ o “čistom” poslu.“Možete ga uzgajati u bijeloj košulji”, tvrdi Sreten hvaleći svoje omiljene kulture.

Međutim, za razliku od plastenika s peršinom u kojem se specifični miris biljke praktično i ne osjeća, u plasteniku s celerom dočekuje nas specifični snažan miris te biljke. Naravno, plastenici su poluotvorenog tipa kako bi zrak mogao cirkulirati, inače bi intenzivni miris omamio čovjeka. “Obično se bere do kraja siječnja, sezona traje 4-5 mjeseci, a onda se vadi i korijen. Mijenjam ih u plodoredu, ako je jednu sezonu u plasteniku bio peršin, druge će celer i obrnuto. Sjeme nije skupo, ne traži zaštitu, ni umjetno gnojivo, dovoljno je stajsko. Uzgajam ovce pa sam se tako i po tom pitanju osigurao. Ja idem na tržnicu, supruga čuva ovce, a onda dijelimo zaradu”, s osmijehom kaže Sreten i naglašava da se navike potrošača mijenjaju: “Nekada se celer u prehrani malo koristio.

U Bosni se u posljednje vrijeme počelo trošiti više peršina, a osobito celera. Traže se i list i korijen, s tim da u posljednje vrijeme potražnja za korijenom raste brže zbog ljekovitih svojstava. Saznao sam od ljudi koji kupuju da je dobar za dišne putove, liječenje bronhitisa, astme, gihta, reume… Govore da je dobar za sve, što je dobro i meni za posao. Tome sam se posvetio, nekad ide bolje, nekad lošije, ali ne mislim mijenjati proizvodnju. I godine su tu, nema se što razmišljati”, zaključuje Sreten. Treba reći kako su peršin i celer, zahvaljujući svakako i njemu, upola jeftiniji nego u vrijeme otvaranja veletržnice u Tasovčićima. Cijena listova posljednjih se godina kreće od 2,5 do 4 KM po kg, a korijena od 2,5 do 3,5 KM.

Cijene su ujednačene, odnosno listovi obiju biljaka imaju uglavnom istu cijenu, kao i korijen.

(Večernji list)

Komentiraj: