Dubrovnik: 24 godine od srpsko-crnogorske agresije na jug Hrvatske

Prigodnim program ”Da se ne zaboravi ” u četvrtak se u Dubrovniku obilježava 24. godišnjica početka srpsko-crnogorske agresije na taj grad i jug Hrvatske u Domovinskom ratu, 1. listopada 1991.

Program “Da se ne zaboravi” počinje u 9 ujutro polaganjem vijenaca na gradskom groblju Boninovo, nastavlja se prigodnim programom učenika osnovnih škola u 10 sati u crkvi Male braće, u 12 sati je polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ, dok je u 17 sati spuštanje vijenca u more za poginule na moru s broda Tirena iz luke Gruž.

Svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služit će se u crkvi Male braće u 19 sati.

Prvi dan listopada 1991. godine više od 13 tisuća pripadnika jugoslavenske vojske uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore točno u 6 sati ujutro napali su dubrovačko područje i jug Hrvatske od Prevlake do doline Neretve, s kopna, iz mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.

Na crtama obrane dugim više od 200 kilometara, brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a želeći uspostaviti potpunu informativnu blokadu agresori su tada zrakoplovima raketirali zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, što je uzrokovalo prekid telefonskih i oštećenje radijskih veza.

Na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ te Mokošicu pale su prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja.

O težini napada svjedoči činjenica da je samo u prvom tjednu listopada bilo 100 ranjenih i 27 poginulih dubrovačkih branitelja i građana.

Srbocrnogorske postrojbe zauzele su 5. listopada Konavle, a na zapadu su ušle u Slano te Dubrovniku presjekle i posljednju kopnenu vezu s ostalim dijelovima Hrvatske. Krajem listopada agresorske postrojbe izbile su na same prilaze gradu u kojem je bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo oko 50.000 ljudi.

Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad te su učvrstili crtu obrane.

U studenome i prosincu Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u napadima od 8. do 14. studenoga i 6. prosinca na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od 600 ih je palo na povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je
izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Tijekom agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

Ekipa portala Jabuka.tv posjetila je Muzej Domovinskog rata koji se nalazi na brdu Srđ iznad Dubrovnika, a kako izgleda, pogledajte u galeriji fotografija.

(www.jabuka.tv | Foto: Domagoj Ledić)

8 komentara

  • omjer snaga 11000 naspram 750 , dubrovačka županija imade preko 750 registriranih branitelja iz hercegovine koji nikada nisu pomirisali tzv.južno vojište
    moj matiću ministre bez branitelja

  • bilo je dole dosta Hrvata iz Hercegovine ,koji su ratovali .Boli me neka stvar za sve one lažne i podle ku….sinove ,koji se tako osjećaju i koji su sredili možda papire da su bili na ju.boj,,a u stvari su bili magacioneri, geometri ili logističari drpi što možeš

  • Od 50000 gospara iznjedrilo 750 branitelja, čista laž. Bilo ih je 50, 0,001%. Ostali su bili iz drugih dijelova HR i Hercegovci.

  • Znamo da je Dubrovnik napadnut kao i Mostar kao Srebrenica kao i Vukovar….. Mi nismo išli tamo njih napadati u crnu goru i Srbiju nego oni nas napadoše……..i još nas napadaju samo ti naši još ne kontaju ako su ti uopće naši…….jedino je sigurno točno se zna ko je stradao i tko je bio u podrumu nasega širokog brijega……isti oni što volje se listicu su bili u podrumu a oni koji vole i voljese široki ii volit će ga su bili ti koji stradaju…..pametnome dosta…..

  • Za ,jedino i anonimno ,potpuno ste u pravu Hercegovci uvjek i svakome krivci ,kad je podmetnut leda onda ih hvale .Hvala Bogu On je jedini koji sve vidi .

  • Zašto se dubrovačka brigada zove 163.? Za vrijeme najžešćih napada u 12. mjesecu na prvoj crti je bilo točno 163 branitelja. Ko se sjeća, pamti!

  • Svatko je svakome pomagao. Logicno da ljudi koji su doselili u DU su ga i branili. I sto tu ima čudno? Zar nije 4. Brigada iz Splita svuda bila na južnom bojištu. Posebno obranila Z. Hercegovinu. Zato ne kakajte gluposti. Svak je svakome pomagao kako je znao. Hajduk zivi vječno!

Komentiraj: