Društvene aktivnosti produžuju život

Osobe treće životne dobi koje nakon umirovljenja sudjeluju u raznim grupnim društvenim aktivnostima i učlanjene su u, primjerice književne grupe, grupe za bridž ili su aktivne u skupinama koje djeluju pri njihovoj crkvi, kandidati su za dulji i ispunjeniji život, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Queensland.

Dobrobit sudjelovanja u takvim i sličnim društvenim aktivnostima nakon odlaska u mirovinu može se usporediti s pozitivnim učinkom redovite tjelovježbe nakon umirovljenja, kažu australski znanstvenici.

Ako vam se bliži mirovina, a niste član skupine koja se bavi nekom društvenom aktivnošću, učlanite se, savjetuje autor studije Niklas Steffens, postdoktorand na odjelu psihologije australskog sveučilišta. Znanstvenici su tijekom studije vodili evidenciju o 424 osobe starije od 50 godina kojima se bližilo umirovljenje.

Postavljeno im je pitanje u koliko su klubova, organizacija ili skupina koje se bave društvenim aktivnostima angažirani, a morali su odgovoriti i na pitanja o tomu u kolikoj su mjeri zadovoljni kvalitetom življenja i svojim zdravstvenim stanjem.

Tijekom idućih šest godina znanstvenici su pratili jesu li ispitanici nastavili sudjelovati u aktivnostima navedenih skupina i društvenih organizacija te su vodili evidenciju o tome koliko je ispitanika za vrijeme studije umrlo.

Rezultati su pokazali da je 28 sudionika istraživanja umrlo u roku od šest godina nakon umirovljenja i da je najsigurniji pokazatelj vremena njihove smrti tijekom studije bila njihova životna dob. Naime, prosječan rizik od smrti kod pedesetpetogodišnjaka iznosio je jedan posto, u odnosu na osam posto kod osoba od 65 godina. Drugi najrelevantniji pokazatelj vremena smrti u istome šestogodišnjem razdoblju bio je podatak o broju društvenih grupa u čijem su radu ispitanici sudjelovali.

Primjerice, ako je osoba bila aktivna članica dviju društvenih grupa prije umirovljenja rizik od smrtnosti u razdoblju studije bio je dva posto. Povećan je, pokazali su rezultati istraživanja, nakon što je osoba odustala od članstva i aktivnosti u jednoj društvenoj grupi, a za čak 12 posto ukoliko je osoba odustala od obiju društvenih aktivnosti.

Životni vijek na sličan je način produljen za tri posto i u slučajevima kada su ispitanici prije umirovljenja vježbali jedanput tjedno te su se jednakom učestalošću nastavili baviti fizičkom aktivnošću i nakon umirovljenja.

Prije odlaska u mirovinu, većina ljudi utroši priličnu energiju i napor u planiranje financija, liječničke skrbi i fizičkih aktivnosti, rekao je Steffens za portal LiveScience. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da ‘društveno planiranje’, odnosno planiranje nastavka sudjelovanja u radu društvenih grupa ili uključenje u jednu ili više njih, može biti jednako važno za bolje zdravlje i radost življenja u mirovini.

Znanstvenici napominju da je potpuno nevažno je li umirovljenik član nekog kluba ili sudjeluje u aktivnostima grupe pri njihovoj crkvi. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu BMJ Open.

(Fena)

1 komentar

Komentiraj: