Čović, Izetbegović, Dodik, Radončić i ostali lideri u Mostaru će raspravljati o Daytonu

Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, uz visoko pokroviteljstvo predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića, u petak, 13. studenoga, u Mostaru organizira konferenciju pod nazivom „Konsenzus o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona – realnost ili zavaravanje?“.

Uz Čovića, na skupu koji je posvećen raspravi o strateškim pitanjima Bosne i Hercegovine, sudjelovat će član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz RS-a predsjednik PDP Mladen Ivanić, zatim Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD, Mladen Bosić, prvi zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik SDS, Fahrudin Radončić, predsjednik SBB BiH te Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.

Po riječima Milana Sitarskog iz IDPI-ja, Konferencija je usmjerena prije svega na ispitivanje mogućnosti konsenzusa oko konkretnih institucionalnih promjena na razini ustava BiH i FBiH te izmjena Izbornog zakona BiH.

Na pitanje što očekuje od ove konferencije, Sitarski je kazao kako očekuje „mapiranje mogućnosti konsenzusa“. Smatra kako se do sada pričalo samo o 20. godišnjici Daytonskog mirovnog sporazuma, no uglavnom samo na načelnoj razini – za ili protiv.

– Mi pokušavamo u fokus staviti detaljniju razinu, odnosno da vidjeti postoji li mogućnost konsenzusa oko konkretnih izmjena političkog sustava kako bi se otklonile njegove identificirane manjkavosti, kazao je Sitarski, naglasivši kako je osnovna teza ove konferencije da konsenzus mogu sklopiti i provesti isključivo domaći akteri i to politički koji imaju legitimitet i unutar svojih konstitutivnih naroda, a i unutar države kao cjeline.

Upozorio je i na ulogu medija, za koje je rekao, kako su pored političara, presudni u ovom procesu.

Što se tiče manjkavosti Daytonskog sporazum, Sitarski smatra kako se manjkavosti prije svega odnose na neprilagođenost slova Ustava duhu Ustava, posebice u odredbi o konstitutivnosti naroda.

Po njegovu mišljenju, slovo Ustava dopušta neka tumačenja koja su suprotna samom duhu Ustava. Kao primjer, naveo je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji nije imao hrvatski legitimitet te konstituiranje federalne Vlade u mandatu (2010.-2014.). Po njegovom mišljenju i jedno i drugo je bilo u skladu sa slovom Ustava, no protumačeno je na način koji proturječi duhu Ustava.

– Uz ostale stvari, fokusirani smo prvenstveno na izmjene tih odredbi i uvođenje novih odredbi kako, u Ustav, tako i u Izborni zakon koji bi onemogućio izbor dužnosnika i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koji ne uživaju legitimitet svojih konstitutivnih naroda. Naravno, to se sve odnosi na ona tijela vlasti koja jesu utemeljena na konceptu konstitutivnih  naroda – Predsjedništvo BiH i domovi naroda i na federalnoj i državnoj razini, kazao je Sitarski.

On smatra kako „Dayton“ ne treba rušiti, odnosno mijenjati u cijelosti, već treba promijeniti one manjkavosti koje su točno identificirane, a to su, po njegovom mišljenju, izbor članova Predsjedništva BiH, konstruiranje federalne Vlade i Doma naroda FBiH.

– Mi želimo da se rupe u Ustavu začepe kako bi slovo Ustava odgovaralo duhu Ustava, zaključio je.

Iz stručnog tima IDPI-ja ističu kako je jedini neporecivi konsenzus među relevantnim društvenim i političkim akterima u BiH oko njezina političkog sustava postignut oko stava da je taj sustav neprikladan po kriterijima jednakopravnosti, učinkovitosti i održivosti. Niti jedan pokušaj postizanja konsenzusa oko konkretnih institucionalnih promjena kojima bi se prevladalo postojeće stanje nije uspio, bez obzira na povremene pokušaje posredovanja od strane inozemnih dužnosnika ili institucija.

U IDPI-ju smatraju kako je takvom je stanju uzrok, prije svega, različitost temeljnih motiva nezadovoljstva aktualnim stanjem kod ključnih domaćih aktera, ali često i preambiciozni pokušaji i njih samih, kao i inozemnih posrednika, da se unatoč tim razlikama konsenzus postigne oko svih temeljnih pitanja vezanih za politički sustav BiH.

Inače, konkretna pitanja koja će se razmatrati na konferenciji su: ravnopravnost konstitutivnih naroda i jednakost građana u smislu ostvarivanja prava na kandidiranje i slobodan izbor legitimnih političkih predstavnika (Predsjedništvo BiH i domovi naroda na federalnoj i državnoj razini), ravnoteža kolektivnog i građanskog kroz bh. dvodomnost, ravnopravnost konstitutivnih naroda u procesima suodlučivanja u segmentu izvršne vlasti, pitanje konstitutivnosti na cijelom teritoriju BiH i kako je provesti (koliki su stvarni učinci i dometi presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH?).

Poseban naglasak bit će stavljen na pitanje provedbe tzv. bruxelleskog konsenzusa postignutog u listopadu 2013. godine, te će se razmotriti neki od dostupnih instrumenata i modaliteta za njegovu provedbu.

Također, na konferenciji će se razgovarati i o nizu drugih relevantnih pitanja, kao što je problematika lažnog predstavljanja odnosno manipulativnog izjašnjavanja u cilju ostvarivanja prava na izborne funkcije, usklađivanju ovlasti gornjih i donjih domova, modalitetima odlučivanja u izvršnoj vlasti koja jamče ustavno zajamčenu ravnopravnost te o zaštiti prava i potreba pripadnika konstitutivnih naroda koji žive na područjima s većinom drugog naroda.

Konferencija će se održati u Hotelu „Mepas“ u Mostaru, a svi navedeni politički dužnosnici već su potvrdili svoj dolazak, ističu u IDPI-ju.

(www.jabuka.tv)

2 komentara

Komentiraj: