Cestom Široki Brijeg – Mostar dnevno prometuje jednak broj vozila kao autocestom Split – Ploče

Prema broju vozila koja svakodnevno prometuju određenim cestovnim pravcima, najveći broj magistralnih i regionalnih cesta u Federaciji BiH trebao bi biti rekonstruiran u brze ceste. Kako navodi Denis Lasić, ministar Federalnoga ministarstva prometa i veza, prema nekim analizama, dosezanje kapaciteta od 10.000 do 12.000 vozila u prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDS) na određenoj dionici ceste stvara uvjete za proširenje kapaciteta izgradnjom autoceste, a 8.000 do 10.000 vozila u PGDS-u za proširenje kapaciteta izgradnjom brze ceste.

Uzevši u obzir podatke o prosječnom godišnjem dnevnom prometu na određenom broju magistralnih i regionalnih prometnica, poput prometnice Gnojnice-Buna, Vitez-Kaonik, Travnik-Nović Polje, Mostar-Ljubuški, Šićki Brod-Tuzla, dolazi se do zaključka kako bi se iste trebale proširiti ili, pak, pored njih graditi i brze ceste na istim dionicama kako bi se osigurao kvalitetan promet, piše u današnjem izdanju Večernjega lista.

Neprilagođene ceste

“Broj vozila koja svakodnevno prometuju najbolje nam pokazuje važnost nekoga cestovnoga pravca i potrebe stanovništva za njim. Upravo nam ti podaci trebaju biti pokazateljima koje prometnice treba rekonstruirati, širiti, koje brze ceste graditi i naslanjati na koridor Vc”, kazao je ministar Lasić.

Nadalje navodi kako bi, uzevši u obzir kriterij o broju vozila, većina planiranih dionica autocesta i brzih cesta trebala biti realizirana do 2020. godine u cilju izbjegavanja nastajanja značajnih uskih grla na postojećoj relevantnoj prometnoj mreži u Federaciji BiH kojom dominiraju dvotračne ceste.

Da ceste u Federaciji BiH nisu prilagođene broju vozila koja njima svakodnevno prometuju najbolje pokazuje podatak da, primjerice, prometnicom M6.1 Široki Brijeg-Mostar svaki dan prođe 6813 vozila. Usporedbe radi, autocestom A1 u Republici Hrvatskoj na dionici Makarska-Ploče prosječno dnevno prođe manje od 4500 vozila.

Prema službenim podacima o prosječnom dnevnom prometu, broj vozila koja prometuju dvotračnom cestom Mostar-Široki Brijeg najviše odgovara broju vozila koja se u prosjeku kreću Autocestom A1 na potezu od Splita do Makarske. Na najopterećenijem dijelu ceste Mostar-Ljubuški, koja je sve do prije nekoliko mjeseci bila regionalna cesta te se nalazi u prilično lošem stanju, prosječan dnevni promet iznosi 13.526 vozila.Usporedbe radi, toliko vozila svaki se dan uključi na dionici autoceste A1 od Gospića prema Zadru, piše Večernji list.

Probleme na nekima od dionica riješit će gradnja koridora Vc, međutim, za ostale će trebati tražiti rješenje u gradnji brzih cesta. Tako je u planu brza cesta Imotski-Mostar, za koju je zanimanje pokazala i RH. Gradnjom ove brze ceste riješio bi se problem uskih grla na dionici Mostar-Široki Brijeg, ali i Široki Brijeg-Grude-granica s RH.

Brza cesta Mostar-RH

Prema informacijama iz resornoga federalnoga ministarstva, JP Autoceste FBiH je u svojem planu poslovanja za 2016. godinu predvidjelo angažiranje konzultanata za izgradnju generalnoga projekta trase Mostar-Široki Brijeg-granica s RH, u dužini od približno 66 kilometara, kao i odgovarajuće studije: prethodna procjena utjecaja na okoliš, prometna studija i preliminarna studija opravdanosti u cilju odabira koridora brze ceste za daljnju razradu.

“Početak trase brze ceste predstavlja priključak na koridor Vc na području grada Mostara, a to ujedno može predstavljati i zapadnu obilaznicu Mostara”, kazao je ministar Lasić.

Dodaje kako će se financiranje ovoga projekta raditi iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH. “Rok za izrade ove studijsko-tehničke dokumentacije je 24 mjeseca”, navodi Lasić.

Naglasio je i kako se potreba za brzom cestom javlja i na potezu Grude-Ljubuški, kao i na prometnici Ljubuški-Mostar, nad kojom je ove godine nadležno Federalno ministarstvo prometa i veza te se prvi radovi na njezinoj rekonstrukciji očekuju početkom iduće godine.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

  • Što reći više nego samo naprijed……..gradite ceste škole kolodvore a ne kao nekada samo svoja zdanja……I da većinom mi to plaćamo a ne neke donacije……koliko je do sada bilo zlatne kašike bi bile od platine i srebrne bi se u dijamantile….

Komentiraj: