U institucijama FBiH od 2011. do 2014. godine potrošeno 24 milijuna KM za energente. S uvođenjem mjera racionalizacije, moguća je ušteda do 10 milijuna maraka.
Bosna i Hercegovina troši oko 20% svog bruto društvenog proizvoda (SDP) na energiju, što je tri puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili zemljama Europske unije, navodi se u izvješću ‘Unapređenje energetske učinkovitosti u institucijama FBiH’ koje je objavio federalni Ured za reviziju s popisom mjera kojima je moguće značajno smanjiti tu potrošnju. Zanimljivo je kako je ipak ukupna potrošnja energije po stanovniku u BiH manja od svjetskog i europskog prosjeka. Te razlike ukazuju na siromaštvo i slabo razvijeno gospodarstvo, a istodobno i na neracionalnost i rasipanje kada je u pitanju korištenje energije.
Velike mogućnosti
Zbog toga pred vlastima stoji obveza ispunjavanja energetske učinkovitosti kojima se smanjuje potrošnja energije i štedi novac, otvaranja mogućnosti za nova radna mjesta, ekonomski rast i održivi razvoj. U razdoblju od 2011. do 2014. godine institucije FBiH su potrošile više od 24 milijuna maraka za energente, i to uglavnom za potrebe grijanja i klimatizacije prostorija. A ta velika potrošnja energije u javnim institucijama u FBiH se najčešće povezuje s niskim energetskim standardima javnih zgrada. Svjetska banka procjenjuje da je potencijal za uštede 35-40% trenutačne potrošnje.
S obzirom na značaj javnih institucija kao predvodnika unapređenja energetske učinkovitosti s jedne strane, te potrebe za smanjenje javne potrošnje s druge strane, Ured za reviziju institucija u FBiH je ocijenio korisnim da provede reviziju učinka o temi “Unaprjeđenje energetske učinkovitosti u institucijama FBiH”. Analiza pokazuje da energetska potrošnja može biti smanjenja od 20 – 50% u slučaju poboljšanja energetske učinkovitosti postojećih sustava, a čak između 50 i 90% u slučaju primjene novih energetskih učinkovitijih sustava i uređaja. Prema procjenama Svjetske banke, prosječna potrošnja energije u javnim objektima u BiH je tri puta veća od prosjeka Europske unije, što ih kategorizira kao u potpunosti energetski neučinkovite objekte.
U postojećim okolnostima na grijanje se troši oko 70% energije u javnim objektima što je najveći potencijal za uštede. Predlaže se da se u grijnoj sezoni termostati namjeste na sobnu temperaturu između 19 – 20 C. Prikrivanjem ili zaklanjanjem grijaćih tijela smanjuje se njihova učinkovitost u prijenosu toplote na okolni zrak i do 20%.
Brojni savjeti
Prozori i vrata se tijekom sezone grijanja često otvaraju jer su pojedine prostorije pregrijane. Umjesto otvaranja prozora, treba malo zavrnuti ventile na radijatorima dok se ne postigne odgovarajuća željena temperatura unutar prostora. Kada je, pak, hlađenje prostora u pitanju, u ljetnom razdoblju ne bi trebalo biti niže od 25 Celzijevih stupnjeva. Hlađenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poželjno jer dolazi do povećanog isušivanja zraka što je i zdravstveno nepovoljno.
Kada je rasvjeta u pitanju, tijekom dana bi trebalo koristiti dnevno svjetlo, a za što je preduvjet redovito čišćenje prozora, izbjegavanje postavljanja prevelikog broja biljaka ispred prozora, izbjegavanje tamnih zastora, a u radnim prostorijama treba postaviti stolove tako da koriste dnevno svjetlo.
(Večernji list)
