BiH prijeti kolaps zdravstvenoga sustava

Završetak medicinskoga fakulteta, učenje njemačkoga jezika i odlazak na rad u Njemačku ili neku drugu državu Europske unije, nepisana je matrica kojom se rukovodi ogroman broj mladih liječnika u Bosni i Hercegovini, tražeći adekvatno rješavanje egzistencijalnoga pitanja, ali i napredovanja u struci, piše Klix.ba.

U ožujku 2016. godine 30-godišnji liječnik iz središnje Bosne napustio je BiH i otišao u Njemačku. Iako je bio zaposlen u lokalnom Domu zdravlja, zbog utjecaja politike shvatio je da ne želi više ostati u takvom sustavu.

Politička podobnost za napredovanje

“Budući da sam radni odnos zasnovao isključivo zahvaljujući svojim referencama, tako sam želio i nastaviti svoje napredovanje u struci, ‘operiran’ od svih onih stvari koje bi zamutile taj put. Nakon što sam zadovoljio sve potrebne kriterije, direktora ustanove upitao sam kada bih mogao dobiti specijalizaciju. Odgovor na koji sam naišao bio je: ‘Mlad si, možeš čekati 4-5 godina, i ja sam toliko čekao!’ Naravno, nisam imao želju protratiti mladost i zdravlje na previranja s jednim takvim politički, a kako bi drugačije, probranim direktorom ustanove u kojoj sam radio i odlučio sam otići iz države”, priča mladi liječnik.

Ističe da sebi nije mogao dozvoliti da traži šansu za napredovanje u struci putem politike. Kaže kako je želio samo napredovati, no da je politička podobnost bila preduvjet za to.

“Nije bilo lako donijeti odluku da odem iz BiH, ali da bih dostigao zacrtani cilj, to se činilo kao najlogičnije i najefikasnije rješenje, bar što se ekonomije vremena tiče”, napominje.

Nakon što je svladao njemački jezik i riješio svu potrebnu dokumentaciju, pronašao je zaposlenje u jednom njemačkom gradu. U kratkom roku dobio je priliku za specijalizaciju i to one grane medicine koju je oduvijek želio – interne kardiologije.

“Jako sam zadovoljan svim uvjetima koje sam zatekao, kao i onim što me očekuje. Nisam se pokajao zbog odlaska iz BiH”, kaže za kraj, dajući do znanja da se ne planira više vraćati u svoju državu.

Veliki broj liječnika želi otići iz BiH

Već dobro utabanim stazama u narednim mjesecima proći će i stotine njegovih kolega u struci koji se intenzivno pripremaju za te trenutke. Polaganje njemačkoga jezika razine B2 trenutno je njihova najveća preokupacija.

Dvadesetosmogodišnji stomatolog B. K. iz sjeveroistočne Bosne položio je B2 stupanj njemačkoga jezika i uskoro bi trebao napustiti BiH. Iako ističe da su “sve karte još uvijek otvorene”, navodi da postoji mnogo čimbenika koji mlade potencijale “tjeraju” iz ove države.

“Ne postoji nijedan liječnik koji nije razmišljao o odlasku iz države. Svi su nezadovoljni. Neke sprječava jezik, neke manjak želje, neke starost, jer završe fakultet u 35., neke bolesna stara majka, neke ženidba i djevojka kojoj je stranka sredila posao u Elektroprivredi i koja neće da ide s njim… No, vjerujte da je trend odlaska brutalan”, kaže B. K.

On objašnjava da zbog kolega stomatologa koji rade u domovima zdravlja te, paralelno s tim, neprijavljeni rade i privatno, mladi stomatolozi imaju dva problema.

“Prvi je taj što u javnim ustanovama nema mjesta za njih i ne mogu steći iskustvo. Drugi problem nastupa ako se odluče na preostalu opciju – privatni rad. Naime, porezi su visoki, a u kombinaciji s činjenicom da kolege koji rade u domovima zdravlja zloupotrebljavaju poziciju i naručuju pacijente u svojim privatnim i neprijavljenim ordinacijama te nude niže cijene usluga, mladi privatnici bivaju dovedeni u krajnje nezavidan položaj i često zatvaraju svoje ordinacije, s kreditom na leđima”, pojašnjava, dodajući da tu ima dosta “materijala” za Stomatološku komoru i inspekcije.

Početak u Njemačkoj nije idealan

No, ističe da nije sve tako bajno ni kada je riječ o odlasku u Njemačku, barem ne u početku.

“Ono što mnogi misle dok su šesta godina studija jeste da ih čeka netko tko će ih pokupiti s ulice u BiH i platiti im kartu za Njemačku, dati ugovor i život iz snova. Realnost je drugačija. Pravila za rad u Njemačkoj su jasna, a kada je riječ o zdravstvu, tu su najstroži. Nekoga iz BiH bez iskustva će zaposliti tek onda kad nemaju nikakvoga drugoga rješenja. Onoga trenutka kad poslodavac, klinika ili ordinacija kažu da vas žele, kreću problemi s administracijom. Bez radne dozvole možete samo šetati po klinici, a većina dok čeka radnu dozvolu ne dobiva niti euro. S druge strane, troškovi i porezi koji se plaćaju za prijevod dokumenata i općenito za život su ogromni”, kaže sugovornik.

Ističe i da liječnici moraju polagati ispit izjednačavanja diplome pred nadležnom liječničkom komorom te da taj proces može potrajati i do dvije godine.

“Tek nakon toga postajete u potpunosti izjednačeni s drugim kolegama u Njemačkoj i otvaraju se putevi napredovanja”, napominje, dodajući pritom da stomatolozi u Njemačkoj mogu zarađivati i do 10.000 eura mjesečno.

Mogući kolaps zdravstvenoga sustava u BiH

Fenomen odlaska liječnika iz BiH poprima epidemijske karakteristike, a odlaze oni koji bi u narednih 10-15 godina trebali steći neophodno iskustvo i preuzeti zdravstveni sustav, informacije su Liječničke komore FBiH.

Točnih podataka o odlascima liječnika i zdravstvenih radnika nema, no procjene su da je u posljednje dvije godine iz BiH otišlo između 250 i 300 liječnika. Već sada Bosna i Hercegovina na 100.000 stanovnika ima 200 liječnika manje u odnosu na standard Europske unije – 362 liječnika na toliku populaciju.

Prema podacima Neovisnoga sindikata zdravstva u Federaciji, na jednoga specijalista za plućne bolesti u SŽ-u ide 36.000 pacijenata, dok se pojedini liječnici obiteljske medicine brinu za i do 10.000 pacijenata.

Liječnici odlaze i iz Republike Srpske, a podatak da je više od 50 radnika Kliničkoga centra u Banjoj Luci već otišlo u Njemačku govori za sebe. Osim toga, kako navode iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, više od 100 medicinskih sestara s Kliničkoga centra u Banjoj Luci konstantno je u učionicama i uče njemački jezik, piše Klix.ba.

Bosna i Hercegovina polako postaje izvoznik visokokvalifikovanoga kadra, za kojim i sama ima potrebu, zbog čega joj prijeti mogući kolaps zdravstvenoga sustava, ukoliko on nije već nastupio.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: