BiH može doći do EU do 2026. ako bude jedinstvena država

Očekuje se kako će Vijeće EU koje danas zasjeda u Bruxellesu dati “zeleno svjetlo” BiH za odobravanje statusa predkandidata za članstvo, čime će započeti dugoročni, vrlo složeni posao komunikacije s Europskom komisijom, ispunjavanje silnih zahtjeva, ali i unutarnje preoblikovanje zemlje koje se ističe u političkim i ekonomskim te drugim kriterijima koje EU može postaviti prema BiH, piše Večernji list BiH. Uz korištenje najbolje prakse, osim ako se BiH ne omogući put prečicom, za što se zauzimaju određeni europski, ali i regionalni lideri, članstvo u EU može se očekivati 2026. godine. Dakako, ako ne bude “neočekivanih” unutarnjih problema u BiH.

Jedinstvo sviju

Hrvatskoj je točno trebalo deset godina da okonča taj posao te 2003. godine i formalno postane članica. BiH je prvi formalni ugovor s EU imala stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Sljedeći korak nakon odluke Vijeća EU jest upućivanje poziva Europskoj komisiji da pripremi mišljenje o zahtjevu za članstvo (avis), kao osnovni dokument na kojem će temeljiti svoju daljnju odluku. O zahtjevu za članstvo također se obavještavaju Europski parlament i nacionalni parlamenti država članica EU. Nakon toga BiH će dobiti upitnik, što je iznimno zahtjevan posao na kojemu će pasti ili proći bh. institucije, a osobito će biti važno polaganje testa za tek novouspostavljeni Mehanizam koordinacije preko kojega će ići, ovisno nadležnosti pojedinih razina, cijela komunikacija dostavljanja odgovora. Taj upitnik predstavlja u pravome smislu krvotok političkog, pravnog, ekonomskog i administrativnog sustava BiH nakon što je podnesen zahtjev za članstvo u EU. Upitnikom su utvrđena tri poglavlja koja će se protezati i kroz pregovore o članstvu, a to su politički kriterij, ekonomski kriterij i sposobnost preuzimanja i primjene zakonodavstva EU, koji uključuje i podjelu pravne stečevine EU (acquisa) na 33 pregovaračka poglavlja. Posljednja iskustva govore da je Hrvatska imala 4560 pitanja, a Makedonija 4666, Albanija 2200, a Crna Gora 2178, dok je Srbija dobila 2483 pitanja. Nakon što se inicijalno odgovori na sva upućena pitanja, unutar BiH uslijedit će potvrđivanje svih odgovora u okviru Mehanizma koordinacije kako bi doista bili jedinstveni. Slijedi prijevod na engleski jezik, što je vrlo opsežan posao koji zahtijeva i vrlo dobro poznavanje administrativne terminologije. Ponovno slijedi potvrda u nadležnom tijelu Mehanizma koordinacije te se odgovori dostavljaju EK. Nije isključeno da će nakon ovoga koraka Europska komisija zatražiti dodatno objašnjenje dostavljenih odgovora. Ako Europska komisija bude zadovoljna odgovorima, šalje se obavijest EP i Vijeću EU, koje pak autonomno razmatra i mora jednoglasno odobriti status kandidata za članstvo. No, to u ovome stadiju nije konačna odluka pa se uključuje Europsko vijeće koje na političkoj razini potvrđuje taj status. Ako to pak ne napravit kasnije tijekom pregovora, kao preduvjet može se postaviti i ispunjavanje određenih reformi kako bi se formalno počelo s pregovorima. Pregovori se vode kroz 35 poglavlja, a kod drugih država su uglavnom najteža bila poglavlja 23. i 24. koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, te pravdu, slobodu i sigurnost. Kroz pregovore za članstvo moraju se ispuniti politički, ekonomski i pravni kriteriji, odnosno tzv. kopenhaški kriteriji. Ovim kriterijima je, zaključcima summita Europskog vijeća iz 1995. godine održanog u Madridu, dodan administrativni kriterij poznatiji kao madridski.

Kopenhaški kriteriji

Politički kriteriji podrazumijevaju da država ima jake i stabilne institucije koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih te prava i zaštitu manjina, po čemu BiH ne može nikako dobiti prolaznu ocjenu imajući na umu presudu “Sejdić-Finci”, ali i diskriminaciju koju doživljavaju Hrvati kao konstitutivni narod. Nakon zaključivanja svih poglavlja, potpisuje se odgovor o pristupanju, a država kandidatkinja postaje država pristupnica te stječe pravo sudjelovanja u radu tijela Vijeća i EP-a kao aktivni promatrač. Slijedi “čekaonica” sve dok ugovor o pristupanju ne ratificira Europski parlament, parlamenti svih država članica EU-a i parlament države pristupnice.

(Večernji List)

4 komentara

Komentiraj: