Prema posljednjim rezultatima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o broju smrtnih slučajeva na cestama u svijetu, od zemalja regije Balkana najveći broj zabilježen je u Bosni i Hercegovini, u kojoj su se za samo nekoliko dana ovog studenog desile brojne prometne nesreće s kobnih ishodom.
Naime, prema opsežnom istraživanju WHO-a u koje su uključeni podaci od 2010. do 2013. godine, Bosna i Hercegovina za te tri godine ‘zaradila’ je godišnju stopu smrtnosti od 15,6 na 100.000 stanovnika, a od zemalja regije slijede je Albanija sa 12,7 osoba, Crna Gora 11,8 i Hrvatska, u kojoj godišnje na cestama smrtno strada 10,4 na 100.000 osoba.
Prema studiji WHO-a, zemlje regije Balkana nalaze se među onima s najvišom stopom smrtnosti na cestama u Europi. Godišnja stopa smrtnosti na cestama u BiH je skoro četiri puta veća od one u Njemačkoj, a trostruko je veća od broja poginulih osoba na cestama u Austriji. WHO navodi da će smrt na cestama narednih godina postati peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu koji će prestići HIV/AIDS, malariju, tuberkulozu i druge slične bolesti, prenosi ‘Dnevni avaz’.
Posljednji podaci pokazuju da svakih 25 sekundi u svijetu u prosjeku jedna osoba pogine na cestama. Prema podacima WHO-a, samo 28 zemalja svijeta ima adekvatne zakone kojima se znatno smanjuje stopa smrtnosti na cestama. Povodom toga ‘Avaz’ je zatražio mišljenje stručnjaka o tome šta je potrebno da prestanemo biti ‘crna rupa’ europskih cesta.
“Ukoliko se osvrnemo samo na najbliže okruženje, vidjet ćemo da se, između ostalog, i kaznenom politikom nastoji uticati na svijest vozača kada su prometni propisi u pitanju. Za razliku od BiH, u kojoj je nedavnim Zakonom o prekršajima predviđeno da se kazna umanjuje za 50 posto ukoliko se ona plati u određenom roku, kaznena politika u okruženju ide na to da se povećanim kaznama probudi svijest kada je ovaj segment u pitanju”, navodi prometni ekspert i prometni sudski vještak Adis Imamović.
On navodi primjer da su u Srbiji za vožnju bez položenog vozačkog ispita, pod zaštitnom mjerom ili vožnjom pod utjecajem alkohola predviđene kazne zatvora do 30 dana i novčane od 300 do 600 KM. Ako je takvom vožnjom izazvana nezgoda samo s materijalnom štetom, onda se prekršitelj kažnjava zatvorom do 60 dana i novčano 600 do 1.000 KM.
“Kod nas u BiH za upravljanje ‘pod zaštitnom mjerom’ uopće nije previđena kazna u zakonu. Ako vozite pod utjecajem alkohola, kazna je, ako je platite na vrijeme, 25 KM. Ako upravljate vozilom, a nemate položen vozački ispit, kazna redovnom platiši je 50 KM. Znači, otprilike su kod nas deset puta manje kazne. U poređenju s Hrvatskom, stanje je još drastičnije. Mislim da vam je jasno tko i na koji način razmišlja o sigurnosti svojih građana”, upozorava Imamović, a prenio je ‘Avaz’.
Osim prometne (ne)kulture uzrokovane blagom kaznenom politikom, ovaj stručnjak navodi da je pozitivan utjecaj na sigurnost u prometu moguće izvršiti i izgradnjom i rekonstrukcijom prometnica, boljom brigom o tehničkoj ispravnosti vozila, drugačijim načinom polaganja vozačkih ispita.
“Sve dok se ovom problematikom ne budu bavili stručnjaci iz ove oblasti, BiH će biti na posljednjem mjestu u Europi. Pogledajte samo nadležnosti. Ministarstva prometa na svim nivoima samo deklarativno vode računa o sigurnosti prometa. Nijedno ministarstvo nema ni operative, a da i ne govorimo o strateškim planovima u ovoj oblasti. Takozvani Akcioni plan 2008.-2013. koji je provodio MUP Federacije dao je određene rezultate. I na tome se stalo”, kaže ovaj stručnjak.
Stopa smrtnosti na 100.000 stanovnika godišnje:
BiH 15,6
Albanija 12,7
Crna Gora 11,8
Rumunjska 11,1
Hrvatska 10,4
Bugarska 10,4
Turska 9,6
Grčka 9,1
Srbija 8,1
Makedonija 7,9
Slovenija 6,6.
(Bljesak.info)
