”Kuću smo obnovili, ali je strah od vode ostao, zbog čega sam uvijek na oprezu i spremna da u slučaju – ne daj Bože – onakve katastrofe na vrijeme nađem sigurno utočište”.
U izjavi za Nezavisne novine tako priču počinje Dobojka Maida Vukojević (67), koja se nerado prisjetila 15. svibnja 2014. godine, kada je, spašavajući se od vodene bujice koja je potopila njihovu kuću, bila prinuđena da sa sinom Dariom (38) pliva do čamca, koji su čekali satima.
“Bili smo na tavanu i morali smo izbiti vrata i plivati do čamca. Obukli smo se toplo, ali je materijal upio vodu. Jedva smo plivali od težine, a voda je bila hladna, nosila nas je”, prisjeća se sa suzama u očima Maida.
Nakon što se voda povukla, uslijedio je novi šok – trebalo je ući u kuću u kojoj su živjeli tri i pol desetljeća. “Osjećala sam se tako bijedno, ništa iznijeli nismo! A kada smo ušli u kuću nakon što se voda povukla, do koljena smo gazili mulj, kao u živo blato da smo ušli. Stvari su sve bile prevrnute, čak je i stol koji je bio od punog drveta bio prevrnut, sve smo morali baciti”, kaže Vukojevićeva te pokazuje trag vodene bujice na kući, koji je prelazio tri metra.
Duže od sedam mjeseci je, ističe ona, trajala obnova, te dodaje da je dvije godine nakon poplava svaki put uhvati panika kada kiša pada duže od tri dana jer taj strah koji je osjetila u svibnju 2014. neće proći dok je živa.
Prema principu “ko se o mlijeko opeče, i u jogurt puše”, sličan strah vlada i u ostalim lokalnim zajednicama koje su prije dvije godine bile pod vodom. I Bijeljinci se, kako je potvrdio Nezavisnim novinama Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine, još plaše kada dođe do obilnijih kiša. Dodaje da je dosta toga popravljeno, ali da ima još 200 kuća za renovirati te oko 40 za rušenje.
“Savski nasip je popravljen i ojačan, a kada je riječ o rijekama Janji i Drini ništa značajnije nije urađeno da bismo bili sigurni od novih eventualnih poplava”, rekao je Mićić. I u brojnim lokalnim zajednicama u FBiH potrebno je još mnogo ulagati kako bi problemi bili riješeni. Za projekte prevencije i obrane od poplava na području Sanskoga Mosta bit će utrošeno 2.480.000 KM, istaknuto je tijekom posjete predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH i Agencije za vodno područje sliva rijeke Sane predstavnicima ovdašnjih lokalnih vlasti.
Mustafa Avdagić, načelnik općine Sanski Most, kaže da projekt podrazumijeva produbljivanje korita Sane u dužini od oko tri kilometra, radi se o dijelu vodotoka rijeke koji prolazi kroz uže gradsko područje. Iz Ministarstva financija RS ističu da ukupno uplaćena sredstva na račune Fonda solidarnosti i račun za posebne namjene za poplave, od 2014. godine do 10. svibnja ove godine, iznose 203 milijuna KM.
“Sredstva prikupljena na osnovi Zakona o posebnom doprinosu za solidarnost iznose 160,5 milijuna KM”, navode iz toga Ministarstva. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kazali su da je za rehabilitaciju regionalne i lokalne infrastrukture u RS, u okviru Hitnog projekta oporavka od poplava, predviđeno više od 40 milijuna KM.
Radenko Jeftić, direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri tom ministarstvu, rekao je da je ta rehabilitacija veoma bitna jer je to glavni uvjet za obnovu općina koje su bile pogođene poplavama.
(Nezavisne novine)
