Bevanda: Privatne kompanije u BiH su diskriminirane

Vjekoslav Bevanda je nakon okončanja mandata predsjedatelja, u novome sazivu Vijeća ministara na čelu resora financija i riznice.

Prvi potezi vezani su uz donošenje proračuna za 2015. godinu te oživljavanje stand-by aranžmana s MMF-om.

• Može li se očekivati da MMF ponovno odobri stand-by aranžman budući da tijekom sljedećeg tjedna u Washington odlazi izaslanstvo iz BiH?

U Washingtonu je proljetni skup MMF-a i Svjetske banke i neće biti konkretnih dogovora. Ali dobro je da tamo ide izaslanstvo u snažnom sastavu i da obavi preliminarne razgovore. Očekujem krajem ovoga, a najkasnije idućeg mjeseca, posjet Misije MMF-a i tada nas očekuje pravi početak posla. Duboko sam uvjeren da je nova struktura vlasti, napose na federalnoj razini, spremna da se taj aranžman obnovi. Cijelo sam vrijeme upozoravao, ali to jednostavno nije nailazilo na pozitivan odgovor, da kada se ide na zaduženje, onda je najvažnije postaviti se domaćinski. To podrazumijeva da se pronađu najpovoljniji izvori i načini otplate. Riznički zapisi i sve što je promovirano u proteklom mandatu sigurno nije rješenje ni za Federaciju BiH ni za državu.

• Kako komentirate činjenicu da je prošla federalna vlast novom sazivu ostavila čak milijardu maraka minusa, što je 44% proračuna?

Uz pad izvornih prihoda proračuna, što je djelomično objašnjenje, mogu reći da se radi o neodgovornosti i nekompetenciji. Ali ti ljudi su gotovo doveli u pitanje funkcioniranje Federacije BiH. Može li tu biti riječi i o kaznenoj odgovornosti? Treba sačekati da nova vlast, koja intenzivno na tome radi, napravi inventuru i pokaže pravo stanje. Čitav mandat te vlasti, opet ponavljam, je obilježen nekompetentnošću i neodgovornošću. Ima li još nečega, pokazat će inventura.

• Možete li zamisliti da se BiH ne zadužuje, bez MMF-a, vanjskih kreditora?

Sve je moguće zamisliti.

• Kako je vi vidite?

Situacija je teška i ako se želi slom sustava, onda se mogu još godinu dana izdavati riznički zapisi…

• A bez zaduženja?

Ne može. Ni SAD ne funkcionira bez zaduživanja. Ali zaduživanja na posve drugi način. Nama je potrebno programsko zaduživanje i programirani deficit. Ovo što smo imali u Federaciji BiH je nešto što zdrav razum ne može pojmiti. MMF je nastavak novoga aranžmana uvjetovao određenim striktnim kriterijima koji uz ostalo podrazumijevaju i promjene Zakona o radu. Hoće li to biti veliki zalogaj novoj vlasti? To je nešto najnovije što se pojavilo. Ima toga dosta što nije provela federalna Vlada zbog čega je i obustavljen aranžman s MMF-om. Kada je u pitanju Zakon o radu nisam kompetentan o tome govoriti. No, sigurno je da će se morati raditi promjene radnog zakonodavstva ako želimo biti na europskom putu.

• Dio stranaka kao jedno od mogućih rješenja za popravljanje krvne slike ispuhanih proračuna predlaže povećanje PDV-a?!

To je pitanje opredjeljenja hoćemo li povećati poreze i osiromašiti građane. Pribavili biamo neke prihode, ali onemogućili funkcioniranje gospodarstva. Mjere koje se predlažu su čisti populizam koje neće dovesti do povećanja prihoda. Ljudi bi s istim iznosom novca kupovali manje namirnica. Mjere koje su nama potrebne su da rasterete gospodarstvo, povećaju investicije i zapošljavanje. Samo na taj način možemo ostvariti napredak. Za mene je nevjerojatna situacija da imamo državne kompanije koje nisu uplaćivale doprinose, a to su po zakonima kaznena djela. S time treba prestati. Ministre, kako gledate na činjenicu da poduzeća u državnom vlasništvu imaju privilegiranu poziciju u odnosu na privatne kompanije te koliko i ta činjenica utječe da nemamo više stranih investicija? Moramo stvarati okruženje da se općenito afirmira gospodarstvo. Nažalost, činjenica je da sada imamo segregaciju privatnog sektora u gospodarstvu. Mora mu se dati snažna potpora. Poduzećima u državnom vlasništvu se tolerira sve i svašta, a naglasak represivnog aparata je na privatnom sektoru. Takvom politikom nigdje nećemo doći.

• Kakva je suradnja i ozračje u novom sazivu Vijeća ministara?

Normalna. Početak je i radimo na proračunu koji bi trebali završiti do kraja mjeseca i usvojiti ga na Parlamentu. Moj prvi dojam nakon što su iz resora upućeni zahtjevi za proračun je da nema nerealnih zahtjeva i da se svi moraju zadržati u zacrtanim okvirima od 950 milijuna maraka što je programiralo Fiskalno vijeće za trogodišnje razdoblje.

• Koji su vam prioriteti u radu?

Prije svega, to je europski put i sve što vodi prema korektnom funkcioniranju institucija. Ali opet bez ambicije da preuzimamo bilo čije nadležnosti i dovodimo sebe u pat-situacije koje su obilježile cijeli protekli trogodišnji mandat Vijeća ministara u kojemu sam ja bio.

• Kako gledate na mandat Vijeća ministara kojemu ste vi bili na čelu?

Možda će zvučati čudno, ali ja sam iskreno ponosan što sam doveo mandat ove vlasti do kraja. Najprije smo izgubili skoro godinu dana zbog nekonstituiranja vlasti, znate da smo imali poremećene nacionalne i političke odnose, nije bilo ministara. Novi saziv Vijeća ministara ima prigodu na samome početku napraviti iskorak i rezultate, a jedan od prvih poteza je donošenje mehanizma koordinacije. Mi imamo važeći Ustav i znaju se nadležnosti i odgovornosti svake razine vlasti. Jednostavno, treba slijediti ustavnu arhitekturu BiH.

• A što je problem da se to o čemu govorite ne realizira, napose da se ne ignorira postojanje županija koje posve nastoje zanemariti stranke iz Sarajeva?

To je jedan od osnovnih problema. Nema se tu, na kraju krajeva, što priznavati kada jasno u Ustavu piše i za što je tko ustavno nadležan.

• Kao komentar na ignoriranje županija se mogu čuti ocjene da ne mogu one blokirati put k EU, da odluke treba donositi nadglasavanjem?

To je čisto nerazumijevanje stvari. Nije mehanizam koordinacije važan samo zbog odnosa prema Bruxellesu, nego ono što je još važnije u BiH kako stečevine Europske unije primijeniti u praksi. Ako nešto pošaljete Bruxellesu kao rješenje, a u njegovoj izradi nisu sudjelovali oni koji su ustavno nadležni, to je nemoguće provesti u praksi. Postoje određene oblasti koje su isključiva nadležnost Republike Srpske i županija. Nemoguće ih je primijeniti ako se županije isključi iz mehanizma koordinacije.

• Što je onda cilj ovog političkog nadmudrivanja?

Sarajevski cilj je unitarizacija, a s druge strane imamo neodgovornost i nekompetenciju.

• Je li europski cilj, a osobito stvaranje državnog sustava koji bi bio financijski održiv, ostvariv bez ustavnih preinaka i pojeftinjenja države?

Ovo je neučinkovita država i to je činjenica. Zna se da su ustavne promjene složeno pitanje, ali ne trebamo čekati da mijenjamo druge stvari. To nam u izvršnoj vlasti ne treba biti alibi da ništa ne radimo. Dok se ne dogode ustavne promjene, potrebno je slijediti ustavnu arhitekturu zemlje i treba provoditi druge reforme.

• Je li vaša stranka ostvarila ciljeve time što je ušla u federalnu vlast?

Prije svega, HDZ BiH je ostvario izvanredan izborni rezultat i ovo sada što se događa oko konstituiranja vlasti je u skladu sa zakonima i Ustavom. Druga je stvar što smatram da ta raspodjela vlasti nije pravedna jer Hrvati nisu manjinska skupina u BiH. I dok jednakopravnost Hrvata ne saživi u svim segmentima vlasti i života u BiH, ja neću biti zadovoljan.

• Nedavno je ponovno potaknuta inicijativa oko uspostave RTV kanala na hrvatskom jeziku, no političko Sarajevo je to dočekalo na nož s tvrdnjom kako se tim potezom dijeli BiH. Što se dobiva s RTV kanalom?

Ja mislim da se tako integrira BiH.

• Zašto se ignorira pitanje hrvatskog jezika?

Jedno je pitanje jezika, a drugo RTV kanala.

• No, u ovome slučaju je to gotovo istoznačno pitanje?!

Za mene je najvažnije stajališta građana, jesu li zadovoljni programima i što se nudi. Smeta mi nametanje i poruke da nešto moramo. A kada uputimo posve normalan, a rekao bih minimalistički zahtjev, koji bi u cijelom demokratskom svijetu bio prihvatljiv i vodio bi popravljanju odnosa, onda kao odgovor dobijemo zabranu i silu. Loša je situacija i u svačijoj kući ako netko nešto mora moliti. Ja nisam za molbe, nego za kompromis i uvažavanje. Što prije političko Sarajevo shvati da je u zajedničkom interesu relaksiranje odnosa, svima će nam biti bolje.

(Večernji list)

Komentiraj: